MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 106 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Bolesti motornog neurona

Retke, sporadične i opasne

Neurodegenerativna oboljenja koja pogađaju nervne ćelije odgovorne za mišićni rad i kretanje veoma su destruktivne. Za najzastupljeniju među njima još nema pravog leka, a za onu koja pogađa najmlađe, i koja srećom može da se zaustavi, potreban je basnoslovno skup lek, i njegova vrlo rana primena

Tekst

NIKOLA TESLA

Vladimir Jelenković

Šta je čitao veliki naučnik

Od Dekarta do Zmaja

Lična biblioteka genijalnog naučnika i pronalazača predstavlja izuzetno svedočanstvo o njegovim afinitetima, ali pruža i uvid u duh epohe u kojoj je živeo i stvarao. Nikola Tesla je posedovao veoma široko obrazovanje, koje nije bilo ograničeno samo studijama tehnike. Na Karlovom univerzitetu u Pragu pohađao je i predavanja iz filozofije, a njegovo interesovanje za razna filozofska tumačenja, posebno izraženo kroz snažan uticaj filozofskih stavova Renea Dekarta, uticalo je na njegovo promišljanje sveta i uloge nauke i tehnike u njemu kao bitnog činioca napretka čovečanstva uopšte. U njegovoj biblioteci nalazili su se brojni primerci knjiga sa sadržajima iz filozofije, psihologije, lingvistike, politike, istorije i drugih društvenih nauka.

Tekst

SUMMARY

Planeta No 106
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

ŽIVI SVET PRAISTORIJE

Nekada, pre više stotina hiljada i više desetina miliona godina, Zemlja je bila velika pozornica borbi živih vrsta za opstanak. Našom planetom tumarala su neobična stvorenja u potrazi za hranom, kažu da je bilo i više kiseonika, više vode, klima je bila pogodnija. To je uslovilo da su upravo tu gde danas hodamo živele ogromne životinje i ribe, da su letele ogromne ptice, da je život vrveo od stvorenja koja se po veličini ne mogu porediti sa današnjim vrstama. Raptori, dinosaurusi, tiranosuarusi... Nema ih odavno. Izmurli su i o njima znamo samo na osnovu njihovih zemnih ostataka koji su odoleli propadanju. Kakav je to svet bio? Kako je izgledao, čime se hranio...

TEMA BROJA

Dr Gordana Jovanović

Živi svet praistorije / Evolucija veličine tela kod izumrlih vrsta

Kao da su sa druge planete

Da smo iz vasione mogli da posmatramo razvoj naše planete i života na njoj, videli bismo da je tokom nekoliko milijardi godina prolazila kroz razne faze. Da smo se nekim slučajem mogli prošetati po njenoj površini, iznenadili bismo se oblicima života koji su se smenjivali. Šetnja po ovakvoj planeti sigurno ne bi dugo trajala jer nije bilo ni kiseonika ni drugih uslova za život. Vremenom je život postajao sve raznovrsniji; među njima je bilo mnogih organizama koji nas neprestano fasciniraju svojim oblikom ili veličinom. Teško je poverovati, ali Zemlja je tokom dužeg perioda svog postojanja prikazivala život kao da je sa druge planete. Razna čudovišta džinovskih razmera su postojala u kopnenim i u dubokomorskim sredinama i vrlo su česti u fosilnim zapisima.

Tekst

TEMA BROJA

Prof. dr Katarina Bogićević
Prof. dr Draženko Nenadić

Živi svet praistorije / Runasti mamuti

Vladari ledenih ravnica

“Kad se pomisli na Ledeno doba, pomisli se na njih - runaste mamute, moćne životinje dugih, spiralno povijenih kljova i čupave kože kako lagano i dostojanstveno, u kolonama, prelaze zamrznuta prostranstva, dok ih iz prikrajka prate naši preci, ogrnuti životinjskim kožama i naoružani kopljima. Kakvu su šansu imali da ulove te sjajne zveri? Ali lovili ih ipak jesu, a postoje mišljenja i da su u priličnoj meri doprineli njihovom iščezavanju sa lica Zemlje. I ne samo da su ih lovili - obožavali su ih.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Živi svet praistorije / Džinovski zglavkari

Insekti napadaju dinosauruse

Perioda karbona, koji pripada paleozoiku, započeo je pre oko 360 miliona godina, nakon jedne od najvećih katastrofa koja je dovela do izumiranja oko 70% morskih životinja. Kopneni ekosistemi, početkom karbona, bili su prilično slični gornjodevonskim, ali su se tokom karbona znatno promenili. Karbon predstavlja veoma važan period u razvitku suvozemnog načina života - tokom njega razvila se u potpunosti šumska vegetacija prečica i kalamita, a do kraja perioda postojali su već svi razdeli suvozemnih biljaka, što je omogućilo diverzifikaciju ostalih suvozemnih organizama, kao i uspostavljanje složenih ekoloških odnosa. Biljni svet se veoma brzo razvio u povoljnim klimatskim uslovima. Postojale su šume ogromnih prečica, rastavića, drvenastih i semenih paprati. Sa razvojem biljaka, napredovao je i životinjski svet.

Tekst

TEMA BROJA

Dubravka Marić

Živi svet praistorije / „Dino park” Prirodnjačkog centra u Svilajncu

U korak sa dinosaurusima

U „Dino parku“ („Dinosville“) Prirodnjačkog centra u Svilajncu nalazi se tridesetak replika dinosaurusa i drugih izumrlih bića koja su nastanjivala Zemlju u paleozoiku i mezozoiku. Među replikama u prirodnoj veličini je najveća ona koja predstavlja diplodokusa: visoka je 11, a dugačka 20 m!

Tekst

TEMA BROJA

Prof. dr Katarina Bogićević
Prof. dr Draženko Nenadić

Živi svet praistorije / Rekonstrukcija paleosredina na osnovu fosila

Povratak u Podunavlje

Proučavanje ostataka životinja i biljaka ima veliku važnost za nauke kao što su geologija, paleontologija, biologija, ali i arheologija, gde se ispitivanjem fosilnih ostataka, naročito kostiju sisara, mogu dobiti značajni podaci o načinu života ljudi u prošlosti - koje su životinje gajili a koje lovili, da li su koristili kosti za izradu oruđa ili ljuštura kao nakita... Mada je akcenat stavljen na dve grupe životinja, a to su sitni sisari i mekušci, treba naglasiti da se za rekonstrukciju paleosredina mogu koristiti i fosili drugih životinja i biljaka.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Živi svet praistorije / Dinosaurusi

Tragovima ogromnih reptila

Dinosaurusi (lat. Dinosauria) su grupa životinja koja se pojavila u geološkom vremenu koje se naziva mezozoik, tokom trijasa (početak mezozoika), pre oko 230 miliona godina. Prvi dinosaurusi su bili male, grabljive životinje. U juri (sredina mezozoika) dinosaurusi su bili apsolutni gospodari naše planete. Naučnici smatraju da su se od dinosaurusa mesoždera, koji su živeli u kasnom dobu jure, razvile današnje ptice. Pored ptica, misle se da su i krokodili potomci dinosaurusa. Tokom krede (kraj mezozoika) dinosaurusi su se i dalje nesmetano razvijali. Veliki broj generacija raznih stegosaurusa, tiranosaurusa i ostalih živelo je na Zemlji do pre oko 65 miliona godina kada se desio sudar komete ili meteorita sa našom planetom. Bila je to, kao se pretpostavlja, kiša kometa ili meteorita koja je udarala o Zemlju nekoliko hiljada godina. Smatra se da je tad zbrisano 75% živih vrsta.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Živi svet praistorije

Devet nestalih vrsta

Broj izumrlih vrsta je zapanjujuće veliki. Pre nego što su ljudi ovladali planetom, životinje su evoluirale u nekim istinski neverovatnim pravcima. Recimo, dabrovi su narastali do veličine medveda, divlje svinje su bile veće od nosoroga današnjice. Čak su i majmuni lenjivci bili kao slonovi. Broj životinjskih vrsta je naglo opao u prvih hiljadu godina nakon što su ljudi naselili planetu. Oni su lovili najveće životinje da bi se prehranili. Kada se na istoj strani nađu ljudska pronicljivost, klimatske promene i vreme od nekoliko stotina godina, dobija se planeta lišena mnogih vrsta megafaune koje su nekada postojale.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Živi svet praistorije

Velike životinje, danas

Najveća životinja na svetu je plavi kit (Balaenoptera musculus), dugačak i preko 30m! Ali, da se na zadržavamo na kitovima već: koja je ptica najveća? Koji leptir i torbar? Ovo je lista 15 najvećih životinja, u svojim kategorijama. Za neke od njih je teško poverovati da zaista postoje.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Regenerativna medicina

Uspešan oporavak srca posle infarkta

Akutni kardiovaskularni događaji, kao što je infarkt miokarda, glavni su uzročnici oštećenja kardiovaskularnog sistema - i krvnih sudova srca, i srčanog mišića. Pritom, ograničeni regenerativni kapacitet odraslog srca glavna je prepreka u borbi kardiovaskularne medicine sa čestim zatajenjima srca. Pema specijalizovanom američkom časopisu Circulation, istraživači Univerziteta Viskonsin-Medison otkrili su nov terapijski pristup problemima zastoja srca, što bi moglo da pomogne u obnavljanju srčane funkcije, regeneracijom srčanog mišića.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Antiejdžing medicina

Tri „talasa” starenja

Kao glavne komponente fizioloških procesa u ćelijama, proteini su vitalni delovi živih organizama. Kad njihov relativni nivo pretrpi značajnije promene, menja se i kompletan organizam, prolazeći kroz proces starenja. Sadržaj proteoma - što je naziv za celokupan set proteina koji jedan organizam proizvodi ili modifikuje - varira s vremenom i u zavisnosti od raznih uslova kojima su ćelija ili ogranizam izloženi. Relativno nova naučna disciplina koja izučava proteine, proteomika utvrdila je da se promene kojima podležu proteini, odnosno proces starenja, po svoj prilici odvija stepenasto, jer ima jasnih znakova da jedan živi organizam prelazi u svoju sledeću fazu starenja.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Molekularna biologija

Kako regenerisati mišićno tkivo?

Gubitak mišićne mase je jedan od efekata starenja koji znatno doprinosi invaliditetu kod starijih osoba. Naučnici sa Instituta Salk (SAD) proučavaju načine za ubrzanje regeneracije mišićnog tkiva, koristeći kombinaciju molekularnih jedinjenja koja se obično koriste u istraživanju matičnih ćelija. U studiji objavljenoj u Nature Communications, tvrde da upotreba tih jedinjenja podstiče regeneraciju mišićnih ćelija kod miševa, aktiviranjem prekursora mišićnih ćelija, miogenih progenitora. Jedinjenja korišćena u studiji često se nazivaju faktorima Jamanaka, po japanskom naučniku koji ih je otkrio. Jamanaka faktori su kombinacija proteina (tzv. transkripcionih faktora) koji kontrolišu kako se DNK kopira za prevođenje u druge proteine. U laboratorijskim istraživanjima koriste se za pretvaranje specijalizovanih ćelija, poput ćelija kože, u ćelije sličnije matičnim ćelijama koje su pluripotentne, što znači da imaju sposobnost da postaju različite vrste ćelija.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Neonatologija

Majčino mleko terapija za nedonoščad

Istraživanje irskog RCSI Univerziteta za medicinu i zdravstvene nauke pokazalo je da majčino mleko blagotvorno deluje na kardiovaskularno zdravlje i rani kardiovaskularni razvoj kod nedonoščadi.Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Network Open, ovo istraživanje sprovedeno na 80 nedonoščadi prvo je takve vrste koje pokazuje da nedonoščad hranjena majčinim mlekom imaju poboljšanu srčanu funkciju u dobi od godinu dana, sa vrednostima koje se približavaju onima kod zdrave odojčadi.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Dr Vladica Božić

Teleskop “Džejms Veb”

Oči za beskonačno

Svemir (takođe i kosmos, univerzuum ili vasiona) je beskonačno veliki prostor koji nas okružuje i u kojem se nalazi veliki broj nebeskih tela. U manja nebeska tela spadaju zvezde, planete i prirodni sateliti, a u veća galaksije, crne rupe i kvazari. Zvezde su grupisane u zvezdane sisteme (koje se sastoje od miliona zvezda) koje su organizovane u zvezdane populacije, zvezdane asocijacije i zvezdana jata i superjata. Između nebeskih tela je najčešće prazan prostor-vakuum sa malo čestica, među kojima dominiraju plazma vodonika i helijuma i kosmička prašina (sastavljene uglavnom od čestica ugljenika i silikata) ali, na nekim mestima, međuzvezdana materija ima jako veliku gustinu i sačinjava magline. U tom prostoru ima i elektromagnetnog zračenja, magnetnih polja, neutrina i kosmičkih zraka.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Kosmonautika

Najnovija raketa “Long March”

Sa nove lansirne rampe smeštene u Tajuanu, Kina je obavila uspešno lansiranje svoje nove rakete “Long March 6A”. Dvostepena raketa duga 50 m u orbitu je ponela dva satelita: “Tiankun-2” koji je razvila “Space Engineering Group” za detekciju i praćenje svemirskog okruženja, i “Pujiang-2”, koji šalje Shanghai Academy of Spaceflight Technology SAST, predviđen za naučna i eksperimentalna istraživanja.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Kosmonautika

“Vojadžer” 1 leti izvan Sunčevog sistema

Sonda “Vojadžer 1”, upućena u svemir 1977. godine, pre desetak godina napustila je Sunčev sistem. Sada, posle 45 godina od lansiranja, šalje zbunjujuće podatke. Mada ova sonda i dalje radi ispravno, podaci iz njenog sistema za određivanje položaja ne odgovaraju smeru kretanja letelice, što upućuje na pretpostavku da je letelica “zbunjena” po pitanju svog mesta u svemiru. Pomoću AACS sistema, sonda šalje podatke o međuzvezdanom prostoru samo dok drži antenu usmerenu tačno ka Zemlji. Kada nije tako, podaci su drugačiji. Obe letelice, “Vojadžer 1” i “Vojadžer 2” stare su skoro 45 godina, što je daleko više od predviđenog roka za njihov normalni rad. Za sada, “Vojadžer 2” šalje očekivane podatke.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Mars

Kameni cvet na Marsu

NASA-in rover “kjuriositi” je, 24. februara, poslao snimak površine Crvene panete na kojoj se vidi nešto kao kameni cvet. Po prirodi naših naravi, odmah se pomislilo da je reč o okamenjenom ostatku neke davne organske tvorevine mada su stručnjaci naveli da je to mineralna formacija iz davne prošlosti Marsa.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Fitologija

Biljke iz Mesečevog tla

U tlo donešeno sa Meseca, naučnici su nedavno posadili seme malog cvetnog korova, Arabidopsis thaliana, u 12 posuda veličine naprstka. Svaka posuda je sadržavala gram Mesečeve zemlje, zvaničnog naziva lunarni regolit.

Tekst

ISTRAžIVANJE SVEMIRA

Mlečni put

Koliko ima nastanjivih planeta?

Naša galaksija ima oko 400 milijardi zvezda, a mi živimo u orbiti oko jedne od njih. U tom mnoštvu, pretpostavlja se da ima oko 300 miliona nastanjivih planeta. Tako je navedeno u naučnom časopisu “The Astronomical Journal”. Dobijeni podaci rezulat su posmatranja egzoplaneta između 2009. i 2018. godine. NASA-in teleskop “Kepler”, namenjen otkrivanju egzoplaneta, omogućio je astronomima da dođu do brojnih saznanja - pa čak i o tome koliko u Mečnom putu ima planeta na kojima je moguć život.

Tekst

DALEKI SVEMIR

Nasa

Život na Marsu?

Da bismo saznali da li ima života na Marsu, odnosno da li ga je ikada bilo, potrebno je sačekati da kolekcija kamenja koje je sonda "Istrajnost" prikupila na površini Crvene planete stigne na Zemlju. NASA-in rover “Istrajnost” nedavno je počeo da se penje po obodu kratera nazvanog Jezero, gde je inače sleteo. Usput, zadatak mu je da pregleda okolno kamenje jer je najverovatnije da se baš tu kriju tragovi života koji je možda postojao na Marsu. Cilj je da kamenje stigne na Zemlju do 2030. godine.

Tekst

OTPAD U SVEMIRU

Vesna Bosanac

Vasiona kao deponija

Beskraj opasnosti

Od prvog trenutka kada je čovek otišao dalje od Zemljine atmosfere, svemir se „obogatio“ različitim delovima letelica, opreme i komadićima svega i svačega. Opasnost od „deponije“ ovog tipa preti satelitima, svemirskim stanicama, a možda i ljudima... ako se veći komadi otpada sruče na Zemlju.

Tekst

AERONAUTIKA

V. Milojević

Let sa nultom emisijom

Budućnost je u tečnom gorivu

Pre tačno sedamnaest godina, evropska kompanija „Airbus“ predstavila je najveći putnički avion na svetu - „Airbus A380“. Prvi let ovom impozantnom letelicom obavljen je iznad Tuluza, u Francuskoj, krajem aprila 2005. godine. Od tada do prošle godine, „Airbus“ je proizveo i mnogim svetskim kompanijama isporučio 250 aviona „A380“ u više verzija, dok je prvi koji je izašao sa proizvodne linije kompanija zadržala i pretvorila ga u leteću laboratoriju koju i danas koristi za različita testiranja.

Tekst

TESLA

Div Smiljana 2. - NASTAVAK

Razigrano leto je izazov za nove avanture a možda i novi eksperiment. Ideja vodilja bila je: Koja to sila čoveka uvek vraća na zemlju? Nikola je uzeo dedin kišobran i popeo se na ambar. Otvorio ga i skočio. Pod težinom tela i potiskom vazduha, kišobran se izvrnuo, platno se pocepalo a on je tresnuo na zemlju i dobro se ugruvao. Deda je prežalio kišobran a roditelji su odustali od toga da ga kazne jer je on već dobio svoj nauk....

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković
Snimci: Marko Risović

Maj ponovo, kao M3 2022

Muzika za pametne telefone

Posle deset izuzetno osmišljenih i ostvarenih manifestacija „Maj - mesec matematikeˮ, pred organizatorima je ove godine bio zadatak da zadrže ili podignu ovu manifestaciju na viši nivo. Po završetku, sumiranjem utisaka i postignutih ciljeva, može se bez dvoumljena reći da je manifestacija bila u svakom pogledu uspešna i da joj je budućnost obezbeđena. Tema okupljanja je bila: igra.

Tekst

VELIKI UMOVI

O.K. i A.P.

BENDŽAMIN FRENKLIN, SIMA LOZANIĆ,
STIV VOZNIJAK i ŠARL-OGISTEN DE KULON

Bendžamin Frenklin se rodio 1706. godine u Bostonu. Poticao je iz brojne porodice doseljenika iz Engleske. Uglavnom je bio samouk, budući da je u školi proveo samo dve godine. Pomagao je ocu zanatliji, ali je svaki slobodan trenutak koristio za čitanje. Još kao dečak, kod starijeg brata izučio je štamparski zanat a oprobao se i u novinarstvu pišući nadahnuta pisma pod pseudonimom u bratovljevom listu. Sa 17 godina pobegao je iz Bostona u Filadelfiju, za šta nije dobio pristanak brata, što je bilo protiv zakona.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Jasi u Mađarskoj

Potomci drevnih Sarmata

Na 60 km istočno od Budimpešte je grad Jasberenj, sa nešto manje od trideset hiljada stanovnika. Mesto uz reku Zađvu je poznato kao značajan arheološki lokalitet i centar istorijskog regiona Jasžag. Na tom području trajne ljudske naseobine postoje kontinuirano već osam milenijuma. Drevni Sarmati imali su značajnu ulogu tokom pet stoleća stare i četiri veka nove ere. Postepeno se šireći, ovladali su velikim prostranstvom na teritoriji današnje Ukrajine i Rusije. Vremenom su se utopili u rana slovenska plemena.

Tekst

ŽIVE VRSTE

Zglavkari

Neki paukovi koriste mreže da bi bolje čuli

Kičmenjaci koriste svoje bubne opne da bi pritisak zvučnih talasa iz okoline pretvorili u signale koje mozak interpretira kao zvuk. Ali šta je sa manjim životinjama poput insekata ili paukova? Da li oni mogu detektovati zvuk i kako?

Tekst

ŽIVE VRSTE

Priredila: Ivana Mladenović

Ptice

Nevidljive boje štite od pregrevanja

Razlika u izgledu između mužjaka i ženke iste vrste se u biologiji naziva polnim dimorfizmom. Ovakva pojava je najzastupljenija kod ptica i najviše se ispoljava u različitoj obojenosti mužjaka i ženke. Jedan od mnogobrojnih primera ove pojave je prisustvo šarenog i raskošnog perja kod mužjaka pauna, dok su ženke manje upadljivih boja. Međutim, boje su samo mali deo elektomagnetnog spektra, takozvane vidljive svetlosti.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Svaštojed koati

U strahu od napada ženki

Iz jezika starosedelačkog naroda Tupi, u Brazilu, nastao je naziv jednog spretnog stvorenja koje podseća na rakuna. Koatimundi ili, kako se još naziva, koati, kao i rakun, pripada taksonomskoj porodici Procyonidae koja živi na američkom kontinentua a čine je svaštojedi. Postoje četiri vrste koatija u okviru dva roda. Prve dve vste koje spadaju u rod Nasua imenovao je švedski priodnjak Karl Line. Drugi rod Nasuella obuhvata vrste sa manjim jedinkama koje žive u Andima. To su planinski koatimundi. U celini gledano, ove životinje obitavaju od juga SAD, preko Meksika i Centralne Amerike do delova Južne Amerike, zaključno sa Urugvajem.

Tekst

MIKOLOGIJA

Tekst: I. Hadžić
Fotografije: B. Kus, R. Gašić i autor teksta

Gljiva Šumsko pile

Jestiva dok je mlada

Naučnici - mikolozi - smatraju da u carstvu Fungi, koje je na Zemlji prisutno već više miliona godina, ima oko milion i po vrsta gljiva. Iz te ogromne skupine odabrali smo vrstu o kojoj se do pre tridesetak godina kod nas skoro ništa nije znalo, a reč je o vrsti koja je u nauci poznata pod imenom Laetiporus sulphureus. No, srećna okolnost bila je saradnja sa časopisom Zov, kada sam 1992. godine pišući o gljivama predstavio vrstu koju su Englezi nazvali Chicken of the Woods čije sam ime preveo u naše “narodno” šumsko pile. U tom tekstu prvi put je na srpskom jeziku navedeno ovo vrlo lepo ime koje se lako odomaćilo među našim beračima i prodavcima šumskih gljiva.

Tekst

ČUDO U DOLINI KRALJEVA

G. Tomljenović

Sto godina od otkrića Tutankamonove grobnice

Zlatna maska kralja Tuta

Krajem ove godine biće otvoren Veliki egipatski muzej, jedan od najvećih nacionalnih projekata modernog Egipta i najveći svetski muzej posvećen samo jednoj - drevnoj egipatskoj civilizaciji. Ovaj grandiozni kulturni objekat, građen pune dve decenije, trebalo je da primi prve posetioce u novembru 2021, ali je pandemija korona virusa poremetila te planove i učinila da otvaranje Muzeja bude odloženo za posebno značajnu, 2022. godinu; naime, ove godine, Egipat obeležava 100 godina od otkrića Tutankamonove grobnice.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Eneolitska nekropola u Varni

Prvo zlato čovečanstva

Do otkrića čuvene eneolitske nekropole Varna I došlo se slučajno 1972. godine tokom iskopavanja zapadne industrijske zone obalnog dela grada Varne u Bugarskoj. Iste te godine, započinju i arheološka iskopavanja kojima je rukovodio Ivan Ivanov sve do 1991. godine. Interesovanje za ovo jedinstveno mesto sahranjivanja javlja se zbog obilja i raznolikosti grobnih nalaza, a posebno zlatnih predmeta kojih ima više od 3000, a čija ukupna težina prelazi šest kilograma! Često se ovo zlato naziva i prvim zlatom čovečanstva.

Tekst

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

O.K.

Otkriće u Finskoj

Srednjovekovni ratnik neodređenog pola

U regionu Kanta-Hame, na jugu Finske, je neveliko mesto Hatula. U ataru te opštine je arheološki lokalitet Suontaka. Krajem šezdesetih godina prošlog veka, u toj oblasti postavljane su vodovodne cevi. Tokom radova, pronađeni su najpre mač a potom i grob iz srednjeg veka. Utvrđeno je da grob potiče iz perioda između sredine 11. i druge polovine 12. veka. Neobičnost otkrića je u tome što je, pored ratničkog mača, pronađen i nakit.

Tekst

ATLANTIDA

I.J.

Teorije na pragu verovanja

Potopljena kopna

Teorija da se Atlantida prostirala Antarktikom imala je naučnu potporu zahvaljujući američkom profesoru Čarlsu Hačinsu Hepgudu koji je u svojoj knjizi „ Zemljina promenljiva kora“, izdatoj 1958. godine, a za koju je predgovor napisao Alber Ajnštajn, izneo tvrdnju da se ovaj kontinent, pre 12.000 godina, nalazio mnogo južnije nego što je to danas. Samim tim, klimatski uslovi su bili mnogo bolji i Antarktik je brzo postao dom izuzetno napredne civilizacije. Međutim, pre 12 milenijuma došlo je do pomeranja tektonskih ploča i taj deo sveta istisnut je daleko na sever. Taj događaj je doveo do pokrivanja čitavog Antarktika ledom - ali i do nestanka Atlantide.

Tekst

OKO PLANETE

Pogled na DNK

Objavljen prvi čitav ljudski genom

Naučnici su objavili prvi čitavi ljudski genom, popunivši praznine preostale nakon prethodnih napora i ponudivši nove mogućnosti u potrazi za tajnama mutacija koje uzrokuju bolesti i genetske varijacije kod ljudi. Godine 2003. otkrili su ono što se tada smatralo potpunim sledom ljudskog genoma. Međutim, oko osam odsto nije bilo u potpunosti dešifrovano, uglavnom zato što su se ti delovi sastojali od učestalo ponavljajućih delova DNK koje je bilo teško spojiti s ostatkom. Tim američkih naučnika to je rešio tokom istraživanja čiji je sadržaj objavljen u časopisu „Sajens“ (Science).

Tekst

OKO PLANETE

Tehnologija

“Bolji kuvar”

Istraživači sa Univerziteta u Kembridžu osmislili su i napravili robota za kojeg se nadaju da može pomoći u kuvanja. Do sada, robot je naučen da pravi omlet i da proba kajganu sa paradajzom koju je prethodno spremio.

Tekst

OKO PLANETE

Klima i spavanje

Sve manje sna

Povećanje temperature izazvano klimatskim promenama smanjuje vreme spavanja. Ovo stanje će se osetno pogoršati do kraja veka, navodi se u jednom istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu “One Earth”. Više istraživača, predvođenih Keltonom Minorom sa Univerziteta u Kopenhagenu su, od 2015. do 2017. prikupljali podatke sa narukvica za praćenje spavanja koje je koristilo više od 47.000 ljudi, u 68 zemalja. Dobijene podatke stručnjaci su uporedili s lokalnim podacima o vremenskim uslovima. Rezultati su pokazali da u noćima kada temperatura premaši 30°C, ljudi spavaju oko 14 minuta kraće.

Tekst

OKO PLANETE

Psihodelici

Halucinogene gljive - lek za depresiju

Profesor David Nut koji vodi istraživački centar na Imperijalnom Koledžu u Londonu je, sa ekipom saradnika, uradio važnu studiju o primeni psihodelika u lečenju depresije. Rezultati koji se temelje na uzorku od 60 ispitanika su pokazali da psilocibin, aktivna susptanca koju sadrže opasne halucinogene gljive i koji može da se koristi kao nervni bojni otrov, ima mogućnost da pomogne obolelima više od uobičajenih antidepresiva. Sintetički psilocibin je testiran kao lek na ljudima u strogo kontrolisanim uslovima, a svi testirani su psihološki praćeni pre, tokom i posle konzumacije. Takođe, prisustvovali su psihoterapijama, a svakom je pojedinačno rađen EEG pre prve doze leka, dan posle uzimanja prve doze i tri nedelje kasnije.

Tekst

OKO PLANETE

Istraživanja

Majmuni i uragani

Vetrovi brzine od 250 km/h, septembra 2017, pogodili su ostrvo Kajo Santjago, istočno od Portorika, gde živi oko 1.500 rezus makaki majmuna. Za razliku od ljudi - stradalo ih je oko 3000 - svi majmuni su preživeli uragan. Međutim, staništa su im bila uništena. Da zlo bude veće, drveće je ostalo bez lišća, a to je onemogućilo životinjama da nađu hlad u vreme kada je temperatura na ostrvu porasla za oko osam stepeni Celzijusovih.

Tekst

OKO PLANETE

Energija

Noćni solarni paneli

Istraživački tim s kalifornijskog Univereziteta Dejvis (University of California Davis) razvio je panele koji stvaraju energiju i noću. Novi paneli, koji doduše stvaraju male količine energije, rade na isti način kao “normalne” solarne ćelije - ali je proces obrnut. Stručnjaci to objašnjavaju na sledeći način: obična fotonaponska ćelija je hladna u odnosu na sunce - pa upija svetlost. To uzrokuje stvaranje napona na uređaju i protok struje. Objekt koji je vruć u odnosu na okolinu deluje kao infracrveno svetlo, s tim da struja i napon idu u suprotnom smeru. Drugim rečima, energija se i dalje proizvodi.

Tekst

OKO PLANETE

Mikroorganizmi

Mikrobi i čišćenje plastike

Grupa argentinskih naučnika koristi mikroorganizme poreklom sa Antarktika da bi uklonili otpad koji nastaje od goriva i sagorevanja plastike. Već duže vreme zna se za mikrobne enzime koji razgrađuju plastiku, a kojih ima u bakterijama na deponijima plastike. Ranija istraživanja dovela su do saznanja da postoji više od 200 miliona gena pronađenih u DNK uzorcima uzetim iz okoline; pronađeno je i 30.000 različitih enzima koji mogu da razgrade deset vrsta plastike. Istraživači su iskoristili sićušne mikrobe koji jedu otpad, stvarajući time prirodan sistem čišćenja prostora zagađenog dizelom koji se koristi kao gorivo za uređaje kojima se zagrevaju istraživačke baze na Antarktiku.

Tekst

OKO PLANETE

Robotika

Pritiskom do krvnog pritiska

Istraživači sa Univerziteta Simon Fraser (Kanada) napravili su humanoidnog robota koji meri krvni pritisak dodirivanjem grudi pacijenta. Za tu namenu robot koristi senzore suvih elektroda na vrhovima “prstiju”. Senzori utvrđuju krvni pritisak kombinovanjem očitavanja elektrokardiograma (EKG) i fotopletizmograma (PPG).

Tekst

OKO PLANETE

Vasiona

Razdaljine brzinom svetlosti

Svetlost je toliko brza da u jednoj jedinoj sekundi može da obiđe Zemlju sedam puta oko njenog ekvatora. Da bi svetlost sa Meseca došla do Zemlje, potrebno je nešto više od jedne sekunde. Sunce je od Zemlje udaljeno nešto više od osam svetlosnih minuta, što je vreme da svetlost sa Sunca stigne do Zemlje. Ipak, svemir je toliko veliki da se rastojanja između većine nebeskih tela mere milijardama svetlosnih godina!

Tekst

OKO PLANETE

Arheologija

Neandertalci iz Sićeva

Brojni ostaci neandertalaca i pleistocenske faune iz perioda pre 300-240 hiljada godina, pronađeni su u pećinama Velika i Mala Balanica, u Sićevu kod Niša, što svedoči o praistorijskim vezama Balkana i Bliskog istoka. O tim vezama u dalekoj prošlosti često se raspravljalo, mada su one često i osporavane. Na primeru Balanice, pokazalo se da se najranija praistorija Evrope ne može posmatrati odvojeno od prilika na Bliskom istoku.

Tekst

OKO PLANETE

Paleontologija

Veliki asteroid udario u proleće

Asteroid koji je pre 66 miliona godina pobio gotovo sve dinosauruse naše planete, u Zemlju je udario u proleće? Međunarodni tim stručnjaka pretraživao je delove Severne Dakote (SAD) u potrazi za fosilizovanim kostima riba koje su uginule sat vremena posle udara i - uspeli su da utvrde kada se to dogodilo. Kako se navodi u časopisu “Nejčer” (“Nature”), to se dogodilo u proleće.

Tekst

OKO PLANETE

Biologija

Očuvanje divljih vrsta

Uzroci smanjenja biodiverziteta su brojni, počev od degradacije prirodnih staništa, prekomernog korišćenja prirodnih resursa i klimatskih promena do nezakonite trgovine i ubijanja divljih vrsta. Poslednji izveštaj Svetske organizacije za očuvanje živih vrsta (WWF) pokazuje da su, za poslednjih pola veka, populacije sisara, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca smanjene za 68 odsto! Upravo zbog toga, iz WWF-a poručuju da je pretnja divljim vrstama zločin protiv prirode, što podrazumeva nezakonit lov i ribolov, ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, nedozvoljeno hvatanje i posedovanje divljih vrsta.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 106

 

ČASOPIS PLANETA Br 106

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. septembra 2022.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA