MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 51
Godina IX
Maj - Jun 2012.

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 51 Glavni naslovi

SUMMARY

Planeta No 51
ENGLISH Summary

  Tekst

dr Snezana DjoricMEDICINA

dr Snežana Đorić

DERMATOLOŠKA ONKOLOGIJA
Mala promena na koži - veliki razlog za proveru

U svetu se poslednjih decenija, mahom i kao posledica prekomernog izlaganja ultravioletnom (UV) sunčevom zračenju, beleži nagli porast učestalosti tumora kože. Melanom je naopasniji među malignim tumorima, ali se čak i ova vrsta vrlo podmuklog oboljenja kože blagovremeno može otkriti uz pomoć dermoskopije, redovnim specijalističkim kontrolama, o čemu za Planetu govori dr Snežana Đorić, dermatolog u Bel Medic-u.

Pripremila: Gordana Tomljenović Tekst

dr Snezana DjoricVESTI IZ MEDICINE

Hormoni
Testosteron kao antidepresiv

Testosteron, primarno muški hormone, po svoj prilici deluje i kao antidepresiv. Iako mehanizam tog dejstva još nije poznat, istraživači sa Državnog univerziteta Florida , SAD, otkrili su da jedan specifičan put u moždanom hipokampusu igra glavnu ulogu u prenošenju antidepresivnih efekata testosterona.

Stres, Imunitet, Tumori, Kardiologija, Gerontologija, Ishrana ...

  Tekst

Prof. Bogoljub MarinkovićMATEMATIKA

Društvo ljubitelja matematike svih uzrasta - „Arhimedes“
Matematički dragstor

Društvo „Arhimedes“ u Beogradu već 38 godina - kroz posebne škole, tribine, kampove, takmičenja, seminare, literaturu i časopise - populariše matematičke nauke i zanimljivi svet brojki i geometrijskih figura. Entizijazam novih generacija polaznika i stručnih saradnika nije ništa manji od onih iz prošlih decenija njegovog postojanja. Saradnici „Arhimedesa“ su istaknuti nastavnici osnovnih i srednjih škola i stručnjaci naših i stranih univerziteta, prvenstveno entuzijasti.

Pripremio:N. Petrović Tekst

termički kolektorTEHNOLOGIJA

Novi hibridni solarni fotoelektrični-termički kolektor
Što više energije od Sunca

Dobri su izgledi za veću upotrebu novog hibridnog solarnog kolektora PV-T koji treba da objedini “struju i vodu” i da sunčevu energije još više uvede u naš svakodnevni život. Šta je novo kod tih hibridnih kolektora? Novo je objedinjavanje struje i vode u jedno kolektorsko kućište. Sam po sebi koncept je privlačan i logičan, ali otvara probleme za industriju i sadašnji nivo proizvodnje kolektora, koji se razvijao uglavnom u dva odvojena pravca: solarni - termički kolektori (T) za dobijanje tople sanitarne vode i solarni fotoelektrični kolektori (FE) za dobijanje električne energije.

Pripremio: Jozef Baruhović, dipl inž. Tekst

Arapski noj IŠČEZLE VRSTE

Arapski noj
Uvek pored ljudi

Arapski (bliskoistočni) noj je izumrla podvrsta. Stručni naziv ove nestale podvrste je Struthio camelus syriacus. Engleski baron Volter Rotšild, koji se bavio zoologijom i naročito taksonomijom ptica, opisao je ovu podvrstu noja 1919. godine. U biltenu Britanskog ornitološkog kluba, stručnom časopisu značajnom po opisima mnogih novih i nepoznatih ptičijih vrsta, Rotšild je objavio „Opis nove podvrste noja iz Sirije“. Tako je otpočelo moderno, stručno izučavanje i tretiranje podvrste.

Pripremio: Oliver Klajn Tekst

gljiveFOTOREPORTAŽA

Neobični oblici gljiva
Kao delovi tela

Ako bismo hteli da definišemo formu, onda bismo kazali da je ona ono što „bitno određuje neko biće, što ga čini onim što jeste i što mu određuje pripadnost vrsti.“ Beskrajne varijacije oblika živog sveta nameću nam pitanje čemu tolika raznovrsnost, otkuda takva “maštovitost” i nije li ta težnja usmerena prema prelasku u drugu, savršeniju formu? Odgovor na prethodno pitanje mogu nam dati predstavnici carstva Fungi - gljive.

Pripremio: I. Hadžić Tekst

ISTRAŽIVANJA

Upoznavanje Antarktika
Slatkovodno jezero ispod leda

Istraživači su stigli do ogromnog slatkovodnog jezera Vostok koje milionima godina postoji ispod antarktičkog leda. To se smatra za uspeh koji se može meriti s dolaskom čoveka na Mesec!
Ruski stručnjaci su do najvećeg od ukupno 400 jezera pod ledom Antarktika doprli posle više od 20 godina bušenja leda! Smatra se da se u jezeru Vostok nalaze živi organizmi koji 20 miliona godina traju u mraku leda a možda će se naći i razlozi za ozbiljnu potragu za nekim vidom života na drugim mestima u Sunčevom sistemu. 

Pripremio: B.Jakšić Tekst

Titan i oblaci metana KOSMOLOGIJA

Titan i oblaci metana
Uočeni tragovi kišnice?

Saturnov najveći mesec Titan je daleki svet pokriven gustim atmosferskim prekrivačem koji je pun metana. Obzirom da prosečna površinska temperatura iznosi -300 farenhajta i da je prečnik malo manji od polovine Zemljinog, Titan poseduje oblake metana, kišne oluje i mnoštvo jezera s tečnim metanom. To je jedino mesto u Sunčevom sistemu na kojem se, osim na Zemlji, nalaze veće površine tečnosti.
Istraživači kalifornijskog Instituta za tehnologiju razvili su kompjuterski model atmosfere Titana i kruženja metana kojim se objašnjavaju mnoge pojave na prilično jasan i jezgrovit način. Na primer, novi model objašnjava tri zapanjujuće pojave na Titanu: jedna od njih je otkrivena 2009. godine kada su istraživači otkrili da se metan s Titana nagomilava oko njegovih polova i kada je ustanovljeno da ima više jezera u severnoj hemisferi nego na jugu.

Pripremio: I. Jakšić Tekst

HIPOTEZE

Cunami odneo kultno mesto
Kako je uništena Olimpija

Olimpija, poznata po hramu posvećenom Zevsu i kao mesto održavanja prvih Olimpijskih igara u staroj Grčkoj, verovatno je uništena cunamijem koji je prodro duboko u kopno - a ne tokom zemljotresa ili rečnih poplava, kako se doskora verovalo. Dokaz u prilog ove teorije o virtualnom nestanku drevnog kultnog mesta na poluostrvu dolazi od profesora Andreasa Vota, sa Geografskog instituta Univerziteta Johan Gutenberg, u Majncu, u Nemačkoj

  Tekst

NASELJAVANJE SVEMIRA

Let na susednu planetu
Doći na Mars i ostati možda zauvek

Putovanje na planete Sunčevog sistema, san vizionara star gotovo čitav vek, i pored velikih uspeha kosmičkih sondi, kao da još uvek pripada daljoj  budućnosti. Pošto se posle programa “Apolo” odustalo od letova ka Mesecu, Mars je izdvajan od ostalih planeta Sunčevog sistema kao prvi i najpovoljniji svet za posetu kosmičkog broda sa ljudskom posadom i eventualno naseljavanje .

Pripremio: Dragan Lazarević Tekst

OSVAJANJE SVEMIRA

Okean na Marsu
Severna oblast bila pod vodom!

Evropska svemirska letelica opremljena zvučnim radarom koji odbija radio-talase s Marsa ispitivala je konstrukciju planete. Tako je identifikovano postojanje onoga što izgleda kao sedimentni nanos na severu Marsa. Sedimenti, koji mogu biti pomešani s ledom, najverovatnije predstavljaju ostatke plitkog okeana. Prethodni dokaz starog okeana na severu Marsa stigao je u obliku pomalo kontroverzne interpretacije određenih kopnenih formacija kao što su konture obala, neobična sedimentni talog.

Pripremio: Dragan Lazarević Tekst

ENTOMOLOGIJA

Boje leptira
Majstori defanzive

Boje leptira ne služe samo da bismo im se divili već ponekad imaju praktične namene. Lako na to zaboravljamo, ali priroda nije samo idilični žubor potoka ili poj ptica, već i poprište neprestanih bitaka, a ključna disciplina se zove preživljavanje, odnosno opstanak.
Neke životinje su u prednosti zbog svoje veličine ili snage svojih mišića, neke često raspolažu snažnim vilicama ili moćnim žaokama.

Pripremio: Milan Đurić Tekst

ENTOMOLOGIJA

Umeće preživljavanja
U vreme zime i posle

Jedan od najosetljivijih momenata u životnom ciklusu insekta predstavlja preživljavanje nepovoljnog godišnjeg doba. Insekti su aktivni i u stanju su da obavljaju svoje metaboličke funkcije samo na određenim temperaturama, koje se razlikuju od vrste do vrste - ali ne mogu da se aktivno hrane na temperaturama ispod nule. Zato su morali da osmisle način na koji će preživeti hladno godišnje doba. To je situacija sa kojom se suočavaju svi insekti, a načini na koji će preživeti ovaj nepovoljni period razlikuju se od vrste do vrste.

Pripremio: Filip Franeta Tekst

AERONAUTIKA

Avioni za poslovne ljude
Brže i udobnije, bez reda vožnje

Poslovna avijacija predstavlja segment avijacije koji već niz godina beleži stalan rast. Osnovne karakteristike poslovne avijacije su nezavisnost od mreže linija komercijalnih prevoznika i visok stepen bezbednosti i pouzdanosti u izvršavanju letova.
Ako se posmatraju vazduhoplovi zastupljeni u poslovnoj avijaciji, primetna je velika šarenolikost tipova letelica - od helikoptera, preko aviona sa klipnim i turbo propelerskim motorima do mlaznjaka.

Pripremio: Darko Mladenović Tekst

ARHITEKTURA

Jajolike zgrade
Sajber arhitektura - nova forma svetlosti

U pogledu energetske efikasnosti, odnosno prijema i očuvanja energije, najpogodniji oblik građevine je jajasti. Da li se time prekida dominacija građevina u obliku prizme?
London prednjači po jajolikim građevinama, a čak dve je projektovao arhitekta Lord Norman Foster; Gradsku kuću i objekat „Swiss Re“, izgrađen 2000. godine, čiji je glavni naručilac bila švajca rs ka osiguravajuća kuća „Swiss Re“ . Taj objekat se nalazi u srcu londonskog sitija i od milja je nazvan „krastavac“. Njegov stakleni omotač u obliku jajeta rešen je kao mnoštvo trouglova koji se uklapaju jedan u drugi, kao ljuske slomljenog jajeta, čineći spolja aerodinamičnu glatku fasadu sa staklima u dva tona, sa tamnijim spiralnim prugama koje se uzdižu kao serpentine od baze ka vrhu. Do ovakve siluete došlo se pažljivim odabirom geometrijske forme.

Pripremio: Dipl. arh. Mirjana Lukić Tekst

ASTROFIZIKA

Neutronske zvezde
Trag neuhvatljive materije

Doživljaj neke neobične i egzotične materije u svemiru podrazumeva da se silom razbije neutronska zvezda. Nastala u okviru supernove, ova neverovatno gusta materija ispoljila bi čudno ponašanje koje bi bilo nemoguće ostvariti u laboratorijskim uslovima. Sada se čini da se ove zvezde ponekad razbijaju poput vinskih čaša, što objašnjava ponekad neobične kosmičko svetlucanje i pruža priliku za analizu iz daljine.

Pripremio: M.J. Tekst

ISTORIJA AVIJACIJE

Santos Dumon

Mali Alberto iznad Trijumfalne kapije

Pokazao je svetu kako se leti balonom, dirižablom i avionom pre nego što je iko čuo za braću Rajt. Alberto Santos Dumon je bio čovek za koga su savremenici verovali da će se vekovima ljudi sećati njegovog imena. Ipak, Dumon je svuda zaboravljen osim u rodnom Brazilu gde se i danas smatra nacionalnim herojem. Drugi međunarodni aerodrom u Rio de Ženeiru nosi njegovo ime.

Pripremio: Darko Mladenović Tekst

PALEONTOLOGIJA

Sibir kao utočište živih vrsta

Džinovski molekularni zamrzivač

Kada se pomene reč Sibir, mnogi odmah pomisle na prostor prepun snega i leda. Međutim, sudeći prema najnovijim istraživanjima, Sibir je nekada bio sasvim drugačiji: utočište i sklonište od surove zime poslednjeg ledenog doba

Pripremio: I. Jakšić Tekst

ARHEOLOGIJA

Maje

Tajanstveni vodovod

Prvi otkriveni tehnički napravljen pritisak vode u Novom svetu (zapadna hemisfera) nalazi se u meksičkom gradu Palenku, u kome je obitavala drevna civilizacija Maja, u 7. veku. Ova tvrdnja je rezultat saradnje dva istraživača sa Državnog univerziteta Pensilvanije, SAD, jednog arheologa i jednog hidrologa.

Pripremio Tekst

TEMA BROJA - ROBOTIKA

Kućni i industrijski rođaci

Na pragu robotske pobune

Jedan od najistaknutijih čeških književnika 20. veka, Karel Čapek prva je osoba u svetu koja je upotrebila reč „robot“ u jednoj svojoj drami napisanoj 1921. godine. Reč robot je potekla iz češkog jezika i označava težak fizički rad i služenje. Pisac u drami opisuje robote kao inteligentne mašine koje se koriste kao sluge u njegovoj drami “R.U.R.”
Danas postoji preko milion robota u domaćinstvima a približno 1,1 milion operiše u industriji širom sveta. Roboti se koriste za obavljanje zadataka koji zahtevaju visok nivo preciznosti ili su, jednostavno, dosadni poslovi za čoveka. Mašine obavljaju i opasne i rizične poslove, kao što je istraživanje olupina broda, pomaganje nakon prirodnih i drugih nepogoda i katastrofa, proučavanje drugih planeta i deaktiviranje bombi i mina.

Pripremio: I. Jakšić Tekst

TEMA BROJA - ROBOTIKA

Opipavanje svemira

U vasioni umesto ljudi

Od prvih letova u kosmos postavljalo se pitanje: da li slati ljude ili automate? Prvi sateliti i prve kosmičke sonde,legendarni „sputnjici“ i „lunjici“ bili su automati koji su, tehnikom od pre više od pola veka, uspešno obavljali radnje za koje su bili izrađeni. I prve kosmičke letelice sa ljudskom posadom, “vostok“ i „merkjuri“ mogle su da obave let bez čoveka, ali je cilj bio da putem kosmičkog prostranstva krenu i ljudi.

Pripremio: Dragan Lazarević Tekst

TEMA BROJA - ROBOTIKA

Projekti

„Robonaut“ - robot astronaut

Projekat pod nazivom „Robonaut“ predstavlja pokušaj da se projektuje humanoidni robot koji bi bio sposoban da obavlja određene zadatke u svemiru. Ono što ovaj projekat izdvaja od ostalih projekata je to što je cilj bio da se proizvede robot koji neće obavljati zadatke koje obavljaju današnji roboti u svemiru poput raznih rovera, kranova ili mehaničkih ruku koji se uglavnom koriste za pomeranje velikih objekata, već će njegovi zadaci biti mnogo delikatniji i zahtevati mnogo više umeća i veštine.

Pripremio: Darko Mladenović Tekst

Mikrobiologija PRIČA SA NASLOVNE STRANE

ROBOTIKA

Od prvih zamisli do gotovo savršenih mašina u svetu androida prošlo je tek nekoliko decenija. Roboti danas nisu samo ishod mašte pisaca naučne fantastike. Izgledom često podsećaju na ljude i obavljaju sve više poslova umesto njih: u fabričkim halama i na najopasnijim mestima, po vasioni i na površinama drugih svemirskih tela. Roboti si radnici u fabrikama i kućne pomoćnice, kosmonauti i rudari, lekari i umetnici...
Ljudski život postao je nezamisliv bez tog društva od metala. Zahvaljujući njima, sve se češće razmišlja o granici prirodne i veštačke ineteligencije.


ČASOPIS PLANETA Br 51

SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Milan Dimitrijević, Milan Đurić, Filip
Franeta, Ibrahim Hadžić, Mirko Jakovljević, Branka Jakšić, Ilijana Jakšić, Nataša
Jovanović, Vladimir Jovanović, Oliver Klajn, Nadežda Krstić, Dragan Lazarević,
Mirjana Lukić, Borka Marinković, Zoran Matić, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Darko Mladenović, Nada Petrović, Miloš Popović, Ilja Slani, Mićo Tatalović, Miomir
Tomić, Gordana Tomljenović, Zdenko Štromar

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Dragana Dragićević
Fotografije: Rade Krstinić
Internet: Dragan Bogdanović

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d . o . o .
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete


»   ON LINE PRODAJA

6 digitalnih izdanja:
5,40 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,44 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters


 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2014. PLANETA