MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MATEMATIKA

 

Borka Marinković
Snimci: Marko Risović

Maj ponovo, kao M3 2022

Muzika za pametne telefone

 


Posle deset izuzetno osmišljenih i ostvarenih manifestacija „Maj - mesec matematikeˮ, pred organizatorima  je ove godine bio zadatak da zadrže ili podignu ovu manifestaciju na viši nivo. Po završetku, sumiranjem utisaka i postignutih ciljeva, može se bez dvoumljena reći da je manifestacija bila u svakom pogledu uspešna i da joj je budućnost obezbeđena. Tema okupljanja je bila: igra.

MATEMATIKA

Otvaranje 10. maja u Beogradu, na platou pored Dunava i ispred Silosa, obogatila je muzika. Ansambl za eksperimentalnu muziku Udruženja “Zabuna” izveo je deo svog celovečernjeg koncerta „PHONES:ON - nova muzika za pametne telefoneˮ. Telefoni su učestvovali kao izvori zvuka, prikazivali su note, dirigovali, svirali, osvetljavali lica izvođača, fotografisali, prikazivali video-sadržaj. Publika je učestvovala služeći se svojim telefonima i prateći uputstva sa scene. Ansambl od šest profesionalnih muzičara izveo je kompozicije srpske kompozitorke Maje Bosnić.

Od ideje do realizacije

Jedna od najpoznatijih video-igara uopšte, koja je dva puta ušla u Ginisovu knjigu rekorda a sada ima preko 270 verzija za sve platforme je - Tetris. Njen autor je ruski naučnik i programer Aleksej Pažnitov, a pojavila se 1984.godine. Ova slagalica  koristi 7 geometrijskih  oblika od po 4 podudarna kvadrata koji nalikuju slovima: I, J, L, O, S, T i Z, a koji mogu da rotiraju. Cilj igre je da se popuni uokvirena površina bez praznih polja, pri čemu se delovi ne mogu preklopiti. Najnovije studije sprovedene u Institutu za istraživanje mozga pokazale su da dolazi do zgušnjavanja sive mase u mozgu što se tetris duže igra, a to utiče na poboljšanje memorije, svesti, percepcije, jezika i zaključivanja.
Izložbom „Od ideje do realizacijeˮ se opisuje, u 7 koraka, proces kreiranja video-igrica. Celinu igrice treba, pre svega, zamisliti. U fazi planiranja odrede se svi elementi igrice: glavne karakteristike, akteri, mesto, vreme radnje... Zatim slede tehničke mogućnosti za realizaciju, izbor platforme, vreme izrade, rizici. Predprodukcija u razvoju igrice se bavi oživljavanjem ideja kroz storyboard. U ovoj fazi se uključuju umetnici, dizajneri, scenaristi, ali i programeri, inženjeri i drugi stručnjaci koji moraju da uklope sve elemente u jedinstvenu priču. Ovaj korak zahteva i pravljenje prototipa igrice.
Sledeća faza je produkcija. Ona zahteva najviše vremena, energije i resursa da bi se objedinili svi pripremljeni elementi. U ovoj fazi se uključuju animacije, zvuk i ritam. Peti korak je prvo testiranje - alfa. Ono mora biti osmišljeno tako da svi segmenti budu provereni, kao i sve situacije koje mogu dovesti do neželjenog ishoda. Druga vrsta testiranja proverava koliko je igrica zabavna, laka ili teška. U  koraku “faza pred lansiranje” vrši se beta izdanje u kome učestvuju budući igrači i u kojoj se proverava reakcija šire javnosti. U poslednjem koraku, nazvanom “lansiranje”, igrica postaje javna i dostupna svima. Postoji i 8, dodatni korak u kome se neprekidno osluškuju želje igrača i na osnovu njih igrica obogaćuje novim sadržajem kako bi postala bezvremenski proizvod.

MATEMATIKA

Sa matematikom Maja

Višestruko zahtevan izazov kreiranja video-igrica prihvatilo je 28 mladih srednjoškolaca iz više gradova Srbije. Formirano je 5 timova učenika i učenica iz gimnazija, umetničkih, grafičkih, zanatskih, računarskih i elektrotehničkih škola. Pošto je matematika nesagledivo inspirativna, kreatori igrica imali su beskrajno polje za istraživanja kako bi osmislili ideje koje će pretočiti ne samo u zabavnu već i edukativnu igricu. Matematičari su predlagali matematičke priče za osnove igrica.
Uz pomoć naučnih komunikatora, dizajnera narativa Ranka Trifkovića iz kompanije “Noredeus”, odvijala se dvomesečna avantura stvaranja, upornosti i istrajnosti i otkrivanja  novih  sposobnosti ovih vrednih mladih ljudi. Rezultati su bili: 5 igrica inspirisanih matematičkom logikom i njenim zakonima, matematikom Maja, biografijama matematičara i njihovim naučnim radovima, trigonometrijskim funkcijama i njihovim osobinama, istorijskim sukobom Njutna i Lajbnica oko otkrivanja infinitezimalnog računa... Svaka igrica imala je i svoju spoljnu scenografiju da bi atmosfera bila autentična. Interesovanje za igranje ovih originalnih igrica bilo je ogromno.

MATEMATIKA

Prvi astrolab

Dva silosa bila su pretvorena u scene na  kojima su se održavale i matematičke pozorišne predstave. „Arhimed i Hipatijaˮ je posetioce izgledom i atmosferom prvo prenela u Sirakuzu, u 3. vek p.n.e i doba Arhimeda, a zatim preskočila 6 vekova i dovela u Aleksandriju gde su gledaoci upoznali najpoznatiju i zvanično prvu helensku matematičarku Hipatiju. Posetioci su mogli da crtaju na pesku, Arhimedovim priborom, geometrijske figure, da određuju njihova težišta, proveravaju zakon poluge, utvrđuju da li je kruna za kralja Hijerona II izrađena od čistog zlata (pomoću Arhimedovog zakona), da se upoznaju sa načinom na koji je Arhimed odredio vrednost broja Pi. Bilo je tu još mnogo detalja iz njegovog života. Hipatija je zaslužna što su sačuvani vredni radovi grčkih matematičara. Dopunila je Arhimedov rad „Merenje krugaˮ i Apolonijeve „Konikeˮ, a bavila se astronomijom i konstruisala astronomski instrument astrolab. Takođe, komentarisala je Ptolomejev „Almagestˮ, obiman astronomski rad u kome je predložen geocentrični model Sunčevog sistema.

MATEMATIKA

Zabavno oslobađanje energije

Nasuprot ovoj praktičnoj radionici pod „zvezdanim nebomˮ, druga radionica - „Pitagorejska školaˮ odisala je mističnošću i muzikom. Posetioci su rešavali zadatke isključivo usmeno, ne videvši Pitagoru koji im je, iza zavese, “postavljao” matematičke i filozofske probleme. Pitagora je uveo dokaz. tj. mora se dokazati da je nešto uvek istinito - a ne pokazati ili empirijski zaključiti. Pitagora je u svemu video brojeve, prvi je muzičke tonove povezao sa odnosima između brojeva (budućim razlomcima).
Najmlađi posetioci imali su priliku da uživaju na sceni na otvorenom pod nazivom: „Pčele u mehurimaˮ. Mehuri od sapunice pravljeni su kroz trouglasti okvir, ali su i dalje bili sfernog oblika. Spajanjem dva i više mehura, slično kao kada pčele prave saće, štedi se prostor. Energija greje interaktivni eksponat koji pokazuje kako se energija transformiše, prikuplja i oslobađa na različite (i zabavne) načine.

Točkovima u obliku kvadrata

Posetioci su mogli da se podsete eksponata prikazanog na prvoj M3 pod nazivom „Kockocilˮ. Bicikl ima okrugle točkove i kreće se po ravnom putu a kockocil ima točkove u obliku kvadrata; njegovo kretanje omogućava  staza nalik okruglim stepenicama.
Jedan silos je bio opremljen „starimˮ društvenim igrama kao što su: „iksoksˮ, potapanje brodova i sl. Novi program nazvan “Naučni karavan” po prvi put je bio realizovan ove godine. Osmišljen kao putujući autobus, omogućio je zainteresovanima iz 15 gradova Srbije jednodnevnu posetu manifestaciji sa ciljem podsticanja vršnjačke edukacije, međugeneracijskog učenja i otvorenog načina razmišljanja. Podršku ovom programu dala je kompanija „Schnider Electricˮ, globalni lider u upravljanju energijom i u automatizaciji, koja se bavi izradom softvera iz oblasti energetike. Pokrenuli su i Centar za mlade talente koji organizuje besplatne časove matematike i programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola.

Uživanje u svim sadržajima na M3 imali su, osim đaka beogradskihosnovnih  i srednjih škola, i njihovi vršnjaci iz Novog Sada, Leskovca, Niša, Kragujevca, Kruševca, Gornjeg Milanovca, Šapca, Kikinde i Zaječara.

MATEMATIKA

Igre kao način lečenja

Tokom svoje dvadesetogodišnje karijere dr Marko Suvajdžić, pomoćnik direktora Instituta za digitalne svetove, profesor u Laboratoriji za digitalnu umetost i nauku i direktor Laboratorije za blokčejn (block chain) u Floridi, držao je predavanja u mnogim državama sveta - a ovog maja održao je predavanja u Beogradu i Novom Sadu.
Silosi su postali i sala za predavanje. Prisutni su bili raznih profesija, a posebno su bili zainteresovani medicinari.Tema je bila:„Digitalni svetovi za bolji kvalitet života: interaktivni VR/biofidbek sistem meditacije za bolničke pacijente i osobljeˮ. Kako upotrebiti igre u terapeutske svrhe? Gde je granica između opipljive i virtualne realnosti? Ideja je da se pacijentima, pomoću digitalnih naočara, pomogne tako što im se omogućava da se privremeno izmeste iz bolesničkih postelja u neko lepše okruženje, u prirodu. U „novojˮsredini bi trebalo da osete olakšanje, a posebnim alatima se mere parametri kao što su disanje, puls, pažnja. Pacijenti (37) koji su učestvovali u ovom istraživanju pozitivno su reagovali, bolje su se osećali, imali su bolji san, bolovi su se kod nekih smanjivali ili čak privremeno nestajali. Rezultati su pokazali da se 15 minuta ovakve terapije može uporediti sa uobičajnom terapijom od 2 sata.
Uovom istraživanju učestvovali su i lekari i medicinske sestre koji su svakodnevno izloženi stresovima, a najviše kada dođe do fatalnog ishoda bolesti. Pomenuta vrsta terapije pomogla im je da lakše prebrode psihičku krizu u ovakvim situacijama. Posebno napravljeni uređaji merili su njihove moždane reakcije. Pokazalo se da ova tehnologija može da utiče na opuštanje.

MATEMATIKA

Matematički kafe u dva grada

Izložba u galeriji SANU “Beograd - Beč” je priča o nastanku modernog matematičkog obrazovanja, o prvim udžbenicima na srpskom jeziku, studentima koji su boravili u nekom periodu svoje karijere ili obrazovanja u Beču, a stečena znanja vratili svojoj zemlji. Matematički kafe je bio fizički podeljen na dva grada, svaki je odisao autentičnom atmosferom, praćenom arhivskim filmom iz tog perioda, štampanim novinama „Odlazakˮ i „Povratakˮ sa izuzetno zanimljivim tekstovima o srpskim matematičarima iz tog perioda.

Briga o mladim matematičarima

Najboljim matematičarima dodeljene su 25. maja, po šesti put, Godišnje nagrade MI SANU, namenjene studentima redovnih, master i doktorskih studija u oblasti matematike i mehanike i u oblasti računarskih nauka. Nagrada i Pohvala dodeljuju se u tri kategorije: za najbolju odbranjenu doktorsku disertaciju, za najbolji master ili drugi naučno istraživački rad i za najbolji diplomski ili seminarski rad.

MATEMATIKA

Ovogodišnji dobitnici Nagrade iz oblasti matematike i mehanike u kategoriji najbolje odbranjene doktorske disertacije su: Marija Jelić Milutinović i Aleksandra Kostić. U oblasti računarstva: Mirko Spasić i Dušan Džamić. Dobitnici su i Isidora Rapajić, Danilo Tošović. Pohvaljeni su Predrag Pilipović i Jovana Tomić Kostić. Ove godine nisu dodeljene nagrade za osnovne studije. Nagrade i pohvale dobitnicima je uručio Predsednik naučno-nastavnog veća, akademik Dragoš Cvetković.
Direktor MI, profesor Zoran Ognjanović naveo je da se nagrade MI SANU dodeljuju kandidatima za iskazanu originalnost doprinosa, aktuelnost problema koji su proučavani, pokazanu samostalnost i kreativnost i sveukupni kvalitet predstavljanja rezultata.

Dobitnici su izrazili želju da ostanu u Srbiji kako bi svojoj zemlji dali naučni doprinos, a svojoj profesorskoj delatnosti doprineli edukaciji budućih  naučnika.
Studentska praksa je program MI koji omogućava studentima, izuzetnim talentima  da se  tokom letnjih meseci, pod mentorstvom zaposlenih u MI, upoznaju sa aktuelnim projektima, da se  bave naučnim istraživanjima i zajedno sa mentorima pišu naučne radove.

 

 

Borka Marinković
Snimci: Marko Risović

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA