MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 98 | METEOROLOGIJA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 98
Planeta Br 98
Godina XVII
Novembar-Decembar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

RAčUNARI

 

Vladimir Nikolić, web developer

Linux

Prozorska alternativa

 

Prosečan korisnik računara svakako zna skoro sve ili barem delimično o operativnom sistemu Windows (Prozorima); ali, da li se šire zna za potpuno besplatnu i u mnogo čemu sasvim zadovoljavajuću alternativu u vidu Linuxa?
Za razliku od proizvoda Microsofta koji nije besplatan, rezultat je već na početku sasvim poznat: postoji važeći operativni sistem, u ovom trenutku Win 10, dok se sve starije verzije lagano gase i nestaju jer se gasi podrška za njih; to iziskuje nova ulaganja u hardver da bi se pratili novi trendovi, što svakako nije mali izdatak. Na strani Linuxa je sasvim druga priča i sasvim pristojna alternativa.

Računari



Norveški entuzijasta i zaljubljenik u računare Linus Torvald je napravio operativni sistem na bazi UNIX-a (nešto sličnu DOS-u na Windows platformi). Tokom vremena, shvatio je da sve probleme ne može sam da reši pa je, kod samog operativnog sistema, u tom trenutku poznatog kao Linux, stavio na internet tako da su svi koji su hteli mogli da ga preuzmu; i svako ko je hteo mogao je nešto da dopiše. Tako i kreću prvi počeci tzv. otvorenog koda u smislu da je dopisivanje uvršćeno u izvor ako je zajednica entuzijasta to odobrila većinom. Tako nastaje više različitih verzija Linuxa poznatih kao distribucije.
RačunariKod Windowsa je stanje poznato: postoji važeća verzija a ostale, tj. stare lagano se potiskuju. Kod Linuxa stvar je daleko složenija i postoji više različitih verzija. U toj gomili verzija postavlja se pitanje: koja je prava za korisnika i kako pratiti ili odabrati onu koja je potrebna? Ovde je bitno napomenuti da je Linux takav operativni sistem da se sve može promeniti - a ako ne promeniti, onda prilagoditi vlastitim potrebama (npr. celokupno grafičko okruženje može biti Gnome, XFCe ili Kde... da pomenemo neka) i korisnik bira šta mu najviše odgovara, za razliku od Windowsa gde je mnogo šta uvek isto: start je u donjem levom uglu ekrana, sat u suprotnom...

Nešto kao android prodavnica

Verovatno jedna od najstarijih i najstabilnijih verzija Linuxa je Debian. Tu ima raznih verzija Linuxa, kao što su recimo: Ubuntu, Linux Mint, POPOS itd. Osnovna karakteristika Debiana je da nije namenjen početnicima i da traži određeno predznanje da bi sistem bio prilagođen korisnikovim radnim ili drugim potrebama. Međutim, tu na scenu stupa svakako danas jedna od najpopularnijih distribucija Linuxa – Ubuntu. Trenutno važeća verzija je 20.04, koja je svoju popularnost stekla kroz intuitivni grafički interfejs i zbog toga što se svi programi mogu potpuno besplatno skinuti sa Ubuntu programske prodavnice, što je nešto kao Android prodavnica, i instalirati u svoj računar. Za one koje prvi put prelaze sa Windowsa, preporuka Linux zajednice je svakako Linux Mint koji neodoljivo podseća na Windows 7, tako da stari laptop ili desktop računar, davno negde sklonjen,   može ponovo oživeti LinuxLite verzijom koja je hardverski najmanje zahtevna i može se instalirati na baš stare računare.
Ukoliko je korisnik programer ili developer, vredna pažnje je i distribucija POPOS koja je svojom stabilnošću i brzinom pre svega namenjena ovoj vrsti rada mada sami tvorci tvrde da je namenjena i onima koji vole računarske igre. Ovom prilikom pomenuli smo samo neke od zaista velikog broja Linux distribucija baziranih na Debianu odnosno Ubuntu.

Računari

Na stablima Linuxa

Drugo stablo Linuxa je ono koje proizlazi iz Arch-a. Arch je operativni sistem koji traži vreme i svakako nije namenjen početnicima mada postoji detaljna online dokumentacija koja prati instalaciju ovog sistema. Prednost je u tome što korisnik sam od “crnog ekrana” bira šta mu je potrebno. Samim tim ovaj operativni sistem ne instalira “sve što ne treba” a dobija se na brzini pa se ovaj operativni sistem smatra za najbrži među Linux distribucijama.
Tokom vremena entuzijasti su shvatili da je Arch previše komplikovan za običnog korisnika i tako dolazi do pojave Linux Manjar-a koji je namenjen početnicima i izuzetno se lako instalira.
U Linux svetu se smatra da najbolju hardversku podršku ima baš ova verzija; ipak, teško je danas naći neki laptop ili desktop računar na koji se ne može instalirati Linux Manjaro zbog recimo nemogućnosti da se instalira drajver za zvučnu ili grafičku karticu. Takođe, ova verzija, odnosno stablo Linuxa je bazirano na stalnim ažuriranjima (update-ima) tako da se uvek ima poslednja verziju sistema, što ponekad znači da se moraju raditi i dodatna podešavanja nakon nekog od ažuriranja.

Računari

Kao treće stablo kretanja Linux distribucija, izdvaja se ono bazirano na Red Hat verziji koja je jedna od retkih koja nije besplatna i uglavnom se koristi na serverima. Međutim i ovoga puta na scenu stupa Linux zajednica koja pravi potpuno besplatnu verziju baziranu na Red Hat-u i zove se Fedora. Sam Linus Torvald, tvorac Linux operativnog sistema, u svom radu koristi i preoporučuje Fedoru. Njena specifičnost je u tome što prihvata samo kod zajednice otvorenog koda za sva programska rešenja, tako da ovde nema programa koji su potpuno besplatni i koji se potpuno legalno mogu koristiti bez ograničenja. Fedora je zapravo poligon na kom se testiraju sva programska rešenja koja se kasnije primenjuju na platformi Red Hat-a kao komercijalnoj platformi. Jedan od operativnih sistema zasnovanih na Red Hat-u je i Cent OS koji je potpuno besplatno rešenje i koji svoju popularnost stiče pre svega među serverskim rešenjima.

Ako korisnik želi...

Linux je primenjen u svakodnevici a da to možda i ne primećujemo, ili ne znamo. Naime, ukoliko se koristi neki Android telefon, zapravo se koristi Linux koji je Google prilagodio mobilnim telefonima sa ekranima osetljivim na dodir. Takođe, kada se putem bankomata vadi novac ili pristupe, recimo, Facebook-u, opet se pristupa Linuxu jer su to sve platforme koje počivaju na ovom operativnom sistemu.
Ako korisnik želi da primeni i proba neko od Linux rešenja, treba da vodi računa o “težini” operativnog sistema jer neka traže određeno predznanje i iskustvo a druga su opet prilagođenija početnicima. Gotovo sve verzije Linuxa sadrže i tzv. live verzije, što znači da se na neki USB ključ može instalirati verzija koja je korisniku interesantna i bez instaliranja na njegov laptop ili računar. Ako se nakon toga ugasi i ponovo upali računar, to omogućava vraćanje u Windows okruženje ukoliko je to korisnikova želja.

Računari

Linux, pored toga što je alternativa popularnim “Prozorima”, sa sobom donosi i niz drugih rešenja koja predstavljaju alternativu nekim standardnim programima. Veoma dobra alternativa za Photoshop je GIMP koji se smatra i jednim od najboljih programa za manipulaciju i obradu fotografija, a tu je i Libre office koji dolazi kao sastavni deo većine Linux distribucija kao sasvim pristojna i dobra alternativa čuvenom Office paketu (Word, Excel itd.) koji u potpunosti zamenjuju ovaj paket. I, što je još bitnije, potpuno su besplatni i imaju i svoju Windows verziju, odnosno mogu se instalirati i na Microsoftovoj platformi.
Linux je danas izrastao u sasvim stablinu i zaista respektibilnu alternativu popularnom operativnom sistemu Windows. Po mnogima je znatno sigurniji jer ne postoje virusi za ovaj operativni sistem, manje je hardverski zahtevan, na serverima je odneo pobedu. A da li će uskoro biti više zastupljen u domovima korisnika, pokazaće budućnost.

 

Vladimir Nikolić, web developer

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA