MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 94
Planeta Br 94
Godina XVII
Januar - Februar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EGZOTIČNI NARODI

 

Oliver Klajn

Ladini

Maštoviti čuvari drevne kulture

 

EGZOTIČNI NARODIJužni Tirol je istorijska oblast u severnoj Italji. Danas je ta teritorija deo samostalne provincije koja se naziva Bolcano-Alto Adiđe. Osim jezika države u kojoj se nalazi, ova teritorijalna jedinica ima službeni naziv na nemačkom, kojim govori najveći broj stanovnika u njoj, ali i na jednom ne mnogo poznatom jeziku. U pitanju je ladinski jezik koji je maternji za oko četiri procenata stanovništva Južnog Tirola.

 

 

 

Bolcano-Alto Adiđe je najbogatija, najsevernija i druga po veličini provincija u Italiji. Prestonica je Bolcano. U okviru provincije je rečna dolina Val Badia, sa pet naselja u kojima ubedljiva većina stanovnika govori ladinski.
Val Gardena je smeštena unutar planinskog venca Dolomiti. U ovoj dolini postoje tri mesta gde su Ladini izrazito dominantni po brojnosti.
Deo alpske doline Etštal nosi naziv Južnotirolska nizija.To je treća dolina u Bolcano-Alto Adiđe u kojoj živi ovaj etnicitet. Ladina ima  i u susednoj provinciji Trentino. Tu su većinsko stanovništvo u svakoj naseobini doline Fasa.  U regionu Veneto je provincija Beluno, koja se nadovezuje na dve prethodne. U toj oblasti  egzistiraju dva ladinska gradića: Livinalongo del Kol di Lana sa devedeset procenata pripadnika te etničke zajednice. Tu je i Kortina d' Ampeco, poznata po zimskim sportovima. Ovaj grad, svojevremeno domaćin zimskih olimpijskih igara, pre dvanaest godina uveo je praksu da se nazivi ulica i sela pišu na lokalnom dijalektu ladinskog. Reč je o romanskom jeziku čiji naziv potiče od latinskog. Smatra se ostatkom dijalekata vulgarnog latinskog jezika mada oko njegovog porekla postoje oprečna mišljenja.

EGZOTIČNI NARODI

Ladinske devojčice

EGZOTIČNI NARODI

Omladinski orkestar

EGZOTIČNI NARODI

Verska povorka Ladina

Vekovima su bili izloženi germanizaciji. Prva gramatika pojavila  se 1833. godine. Njen autor je bio Micura De Ru po kome će, gotovo vek i po kasnije, biti nazvan institut u mestašcu San Martino in Badija.
Oblasti naseljene Ladinima pala je pod italijansku vlast posle Prvog svetskog rata. Postojanje njihovog jezika bilo je negirano od strane italijanskog režima koji je smatrao da se radi o dijalektu italijanskog. U vreme fašističke uprave, došlo je do promene naziva ladinskih mesta.Tek početkom sedamdesetih godina 20. veka, ladinski počinje da dobija ravnopravan status. Tokom poslednje decenije prošlog stoleća postignut je vidan napredak jer se od tada uči u školama a i saobraćajni znaci postaju dvojezični. U sve tri provincije u kojima žive Ladini drže do očuvanja svog jezika koji je zvanično priznat u 54opštine na severu Italije.

EGZOTIČNI NARODI

Fotografija predaka današpnjih Ladina

Ladinski je vrlo srodan romanšu, kojim se govori u Švajcarskoj, i naročito friulskom sa kojim ima zajedničke korene. Zajedno, oni čine retoromanske jezike. Procenjuje se da njime govori oko četrdeset hiljada ljudi. Očuvanjem kulture i jezika bave se dva instituta i specijalizovana kancelarija i kulturni centar. Služba za planiranje i razradu ladinskog jezika ima vodeću ulogu u standardizaciji pisanog ladinskog, u okviru koga postoji šest velikih grupa dijalekata.

EGZOTIČNI NARODI

Stara žena se bavi tradicionalnim zanimanjem

EGZOTIČNI NARODI

Ladinski festival sa maskama


Poreklo ovog naroda nije razjašnjeno. Najzastupljenija je teorija da potiču od drevne zajednice plemena čiji su se pripadnici nazivali Reti i koji su naseljavli istočne Alpe. Po toj teoriji, Ladini su imali  jedinstveni jezik i kulturu sa Romanšima i Friulcima.

EGZOTIČNI NARODI

Rečnici i gramatika ladinskog


Vrlo su pobožni.Verske povorke u narodnoj nošnji i drveni krstovi na planisnkim vrhovima su uobičajena pojava na području koje naseljavaju. Za praznik Cveti vezuje se ritual La granara de sares, kada sveštenik deci blagosilja metle koje oni kače na ograde oko kuća verujući da će tako odagnati moguće nesrećne. Za uskršnji ponedeljak devojke dele jaja mladićima. Najviše dobija verenik neke od seoskih devojaka.

Neobični običaji Ladina vezani za verske praznike uključuju deljenje hleba deci, u obliku konja i kokoške. Devojke se oblače poput mitskih bića, sličnih veštici na Bogojavljenje, dok im narod nudi hranu i piće. Omiljeni specijalitet im je vrsta pečene palačinke čiji je naziv tločeradures. Dugo se prave i malo ih ima tako da je običaj da omladina ide po kućama, maskirana i sa zvonima, tražeći da  probaju ovo jelo.

 

 

 

 

Oliver Klajn


 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA