MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 93
Planeta Br 93
Godina XVII
Novembar - Decembar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

BIOMATERIJALI

 

Dubravka Marić

Pancir po jastogovom receptu

Otkriće na tanjiru

 

Sve je počelo onog dana kada je profesor Ming Guo otišao na večeru sa poznanikom koji ga je posetio u laboratoriji na Odeljenju za mehaničko inženjerstvu na MIT-u. Činjenica da profesorov posetilac pre toga nije probao jastoga bila je, nazgled, sitna neobičnost. ''Iako je meso ocenio kao veoma dobro, zaključio je kako je prozirna membrana na jastogovom stomaku teška za žvakanje. Onda smo se obojica iščuđavali zbog toga'', priseća se profesor Guo tog čudnog događaja, koji ga je inspirisao da istraži ovog interesantnog beskičmenjaka. ''Uspemo li da napravimo fleksibilne pancire od ovakvih tipova materijala, osiguraćemo korisnicima pokretljivost i udobnost'', najavljuje on. 

BIOMATERIJALI

Iako su se mnogi bavili jastogovim prepoznatljivim čvstim oklopom, Ming Guo je ubrzo shvatio da niko nije obratio pažnju na samu membranu! Možda je to bilo zato što opna u jastogovom slučaju izgleda ranjivo u odnosu na druge ljuskare. Tim inženjera sa MIT-a, Harvarda i Univerziteta u Sečuanu (Kina) je utvrdio da je ova meka membrana iznenađujuće čvrsta, kao i da je sastavljena od mikroskopskih slojevitih struktura sličnih šperploči, što je čini izvanredno otpornom na ogrebotine i rezove.
Dok se jastog brzo kreće kamenitim morskim dnom, ova varljivo čvrsta prevlaka mu štiti stomak. Osim toga, opna je i rastegljiva, i to toliko da jastogu omogućava da zamahuje repom napred-nazad, čime grabljivcu otežava da ga zgrabi i istrgne. Savitljivost proističe iz činjenice da je membrana prirodni hidrogel koji čini voda (90 odsto), dok ostatak uglavnom predstavlja hitin, drugi najčešći biopolimer (posle celuloze) koji oklopu insekta ili raka daje savitljivost i mekoću - a ne tvrdoću, kako se uobičajeno smatra.
Rezultati pokazuju da je jastogova opna najčvršći materijal među svim prirodnim hidrogelovima, uključujući kolagen, životinjsku kožu i prirodnu gumu i ima jačinu kompozita gume za industrijsku primenu! Jastogova čvrsta ali i dalje rastegljiva membrana može poslužiti kao recept za stvaranje savitljivih telesnih oklopa, i to naročito za veoma pokretljive delove tela, kao što su laktovi i kolena. ''Dok plivaju, jastozi rastežu i pokreću zglobove, i zaista brzo vrte repom kako bi izbegli grabljivce. Oni ne mogu da budu oklopljeni u potpunosti, kao školjke, i potrebne su im ove mekše spone. Iznenadilo nas je to što niko pre nas nije obratio pažnju na ovu membranu'', ukazuje profesor Ming Guo.

BIOMATERIJALI

Zato su on i njegove kolege odlučile da ispitaju osobine neobičnog materijala. Isekli su jastogovu membranu na tanke režnjeve i svaki podvrgnuli nekom testu. Recimo, sušili su ih u rerni, pa su im izmerili težinu i utvrdili da se 90 procenata opne sastoji od vode, koja ga i čini hidrogelom. Druge komade membrane su držali u slanoj vodi da bi oponašali prirodno morsko okruženje. Onda su na njima izvodili mehaničke testove, smeštajući ih u mašinu koja ih rasteže i istovremeno precizno meri primenjenu silu. Tako su zapazili da su membrane prvobitno bile savitljive i lako rastregljive, sve dok se nisu dvostruko uvećale u odnosu na prvobitnu dužinu. Tada je materijal počeo da se ukrućuje i da  biva sve čvršći i otporniji na istezanje.
''Ovo je jedinstvena osobina kada je reč o biomaterijalima. Za mnoge čvrste hidrogelove važi pravilo da što ih vi više istežete, oni postaju sve mekši. Ovakvo ponašanje po sistemu naprezanje-ukrućivanje, jastozima omogućava fleksibilno kretanje, a ako se desi nešto loše, mogu da se učvrste i zaštite'', ukazuje profesor Guo.
Ako ništa drugo, rezultati bacaju novo svetlo na opstanak jednog od najsavitljivijih bića u prirodi. "Smatramo da je ovakva struktura membrane možda objašnjava činjenicu da jastozi opstaju duže od sto miliona godina. Nekako im je ova njihova otpornost na kidanje pomogla u evoluciji'', zaključuje Ming Guo.

BIOMATERIJALI

Dubravka Marić



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA