MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 92
Planeta Br 92
Godina XVII
Septembar - Oktobar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

SAOBRAĆAJ

 

Vladimir Milojević

Magnetna levitacija umesto tračnica i aviona

Brzina “na vazduh”

 

Bespilotne letelice (BL) ili popularno nazvani” dronovi” su letelica bez ljudske posade tj. bez pilota. Sama letelica je jedan deo sistema. Celoviti sistem obuhvata i  kontrolnu stanicu postavljenu na zemlji ili u drugom vazduhoplovu. Sam let BL odvija se na dva načina, zavisno od nivoa autonomije: daljinskom kontrolom  operatera iz kontrolne stanice postavljene na zemlji, ili autonomno, sa računara postavljenog na samoj letelici. U poređenju sa avionima sa posadom, BL je prvobitno bila zamišljena za izvršavanje zadataka u vojne svrhe, opasne po čoveka. Procenjuje se da je, tokom 2015. prodato preko million BL .

SAOBRAĆAJ

Ideja o vozovima koji koriste princip magnetne levitacije pojavila se 1968. godine. Prvi uspešni prototip realizovan je 1975, a prva “pruga” na svetu, korišćena u komercijalne svrhe, izgrađena je u Birmingemu, u Velikoj Britaniji, 1985. Duga oko 600 m, povezivala je aerodrom sa lokalnom železničkom stanicom. Vozno sredstvo je predstavljao mali šatl, koji je levitirao na visini od 15 mm. Brzina šatla bila je mala, svega 42km/h. Zbog brojnih nesavršenosti i nedovljnog razvoja neophodne procesorsko- kontrolne elektronike, posle 11 godina zamenjen je klasičnom železničkom kompozicijom.
Nemačka je, 1979, na Sajmu transporta u Hamburgu, predstavila svoju verziju magleva na demostracionoj trasi dugoj 908 m. Posle tri meseca, trasa je demontirana. Nemačka kompanija “Transrapid” je pomogla Kini da otvori svoju prvu maglev-liniju 2002. godine, između aerodroma “Pundog” i centra Šangaja. To je najaktivnija komercijalna linija na svetu - radi neprekidno od kada je puštena u saobraćaj. Voz na njoj dostiže brzinu do 430 km/h, a 30 km prelazi za manje od osam minuta.

SAOBRAĆAJ

Prvi Maglev u Birmingamu

SAOBRAĆAJ

Prvi Maglev u Nemačkoj

Najbrža levitirajuća, najbrža klasična...

Kina je zemlja u kojoj je, tokom poslednje decenije, uz značajno državno finansiranje i podršku, izgrađena najveća mreža brzih železnica na svetu (high speed rail- HSR) , čija će ukupna dužina na kraju ove godine dostići 32.000 km. Kina se ponosi i najbržom "klasičnom" brzom železničkom linijom na svetu. Na pruzi koja spaja Peking i Šangaj, voz “fuxing” kreće se redovnom brzinom do 350 km/h, pa deonicu dugu 1302 km prelazi za svega 4 sata i 20 minuta. Kinesko Ministarstvo nauke i tehnologije, pre četiri godine, naložilo je državnoj kompaniji “China Railway Rolling Stock (CRRC) Corp”, koja se bavi razvojem i proizvodnjom železničkih voznih sredstava, da proizvede potpuno novi model “magleva”, za šta je predviđen budžet od 464 miliona dolara. Voz treba da bude osposobljen za ostvarivanje redovne brzine od 600km/h.
Provincija Šandong, u istočnom delu Kine, obavezala se da izgradi prugu za testiranje od Žinana do Kuingdaoa, dugu 350 km, do kraja 2021. godine. Predviđena je, istovremeno, i izgradnja nešto sporije linije u provinciji Hunan. Prvi prototip voza inženjeri su prezentovali prošlog maja. Radeći intenzivno tri godine, razvili su laganu, izrazito čvrstu šasiju voza, koja će biti korišćena kao osnova za razvoj pet drugih prototipova. Korporacija trenutno gradi eksperimentalni centar i novi pogon za izgradnju voznih sredstava. Planira se da sve bude završeno do kraja tekuće godine.

SAOBRAĆAJ

SAOBRAĆAJ

Kineski Maglev

Još malo pa kao avioni

Kinezi ipak nisu prvi kojima je pošlo za rukom da naprave voz koji ide 600 km/h. Japanci su svojom verzijom “magleva” (kompozicijom sa sedam kola), aprila 2015. godine postigli brzinu od 603 km/h. Takve železničke garniture će voziti na budućoj  “Čuo Šinkasen” liniji između Tokija i Osake, čija je izgradnja u toku.
Do 2027. će biti završena 286 km duga deonica od Tokija do Nagoje, koju će magnetno-levitirajući vozovi, uz sva predviđena stajanja, prelaziti za 40 minuta. Kada bude nastavljena do Osake, dužina trase će iznositi 438 km, od čega će više od 80% biti u tunelima ili na vijaduktima. Predviđa se da “maglevi” celu trasu prelaze za 67 minuta, a da maksimalna vozna brzina bude 505km/h.

SAOBRAĆAJ

Čuo Šinkasen - Japan

 

 

Vladimir Milojević

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA