MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EKOLOGIJA

 

Dubravka Marić

Ranjive vrste

Zaštita kečige na probi

EKOLOGIJA


Od prvog januara ove godine, na teritoriji Srbije je umesto dosadašnjeg lovostaja u periodu mresta (od marta do juna) i dozvole da se love samo jedinke veće od 40 cm, uvedena trajna zabrana ribolova na kečigu. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije usvojilo je ovakav predlog Svetske organizacije za prirodu (WWF) kako bi se pomoglo obnavljanju populacija kečige, s obzirom na to da je prema 'Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji', tokom 2017. izlov kečige povećan za oko 44 odsto. Ovaj predlog imao je podršku ribolovačkih udruženja.

 

Kečiga (Acipenser ruthenus) živi u Dunavu, Savi, Tisi i Velikoj Moravi više od 200 miliona godina. Ona je jedini član porodice jesetri iz naših voda koji ceo svoj život provede u reci. Na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) je, zbog prekomernog izlova (cenjeni su meso, a naročito kavijar od njene ikre), uništavanja prirodnih staništa i zagađenja, svrstana u tzv. ranjive vrste. Prema procenama IUCN, čak 17 od ukupno 27 vrsta jesetri, kategorisane su kao krajnje ugrožene, a četiri i kao moguće iščezle.
- 'Pravilnik o zaštićenim i ugroženim vrstama' već štiti sve ostale jesetarske vrste koje žive u crnomorskom slivu: rusku jesetru, pastrugu, sima, morunu i atlantsku jesetru (više je nema u Dunavu), koje su ranije bile predmet komercijalnog ribolova. On istovremeno štiti i neke sitnije ribe koje nisu toliko interesantne ribolovcima, kao što je gavčica. Pre dve godine smo radili monitoring kvaliteta površinskih voda na osnovu riba i konstatovali da je, posle kedera, gavčica druga najbrojnija riblja vrsta u vodama Srbije! Kad stavite vrste pod zaštitu, trebalo bi da pratite šta se s njima dešava, da im menjate status kada je potrebno. Ovako ih samo stavite na listu i zaboravite. To je privid zaštite. Bojim se da se da je i u slučaju ove trajne zabrane ribolova na kečigu opet reč o prividu zaštite'', kaže dr Aleksandar Hegediš, naučni savetnik sa Odseka za biologiju i zaštitu kopnenih voda Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu. ''U vezi sa zaštitom pomenutih vrsta, koliko mi je poznato, do sada su jedino napisana dva akciona plana za jesetarske vrste i mladicu, koja nikada nisu stupila u dejstvo. Monitoring ovih vrsta ne postoji. Totalna zabrana se radi kad nema drugih mera. Šta je trebalo? Pa, samo zameniti korake. Prvo, proveriti realno stanje na terenu.

EKOLOGIJA

Alasi na Dunavu kod Novog Sada

Onda bi se znalo šta zaista treba činiti. Možda je moglo da prođe i sa produženjem lovostaja, promenom načina ribolova, određivanjem kvota kao što se radi u svetu... Kada je reč o malim vrstama riba, to je jedna priča, a sasvim druga ako je reč o ekonomski značajnim vrstama kakva je kečiga. Posledica ove mere je da ste sa reka sklonili one koji poštuju zakon, dok će oni koji ne mare za pravilnike nastaviti da se bave krivolovom.
Nema mogućnost da ih iko kontroliše jer je ribolovačka služba brojčano slaba... Oni koji su do sada lovili kečigu, odjednom imaju papir kojim dokazuju da je to riba iz veštačkog uzgoja. Sud veruje hartiji, a dokazati da je u korpici bila dunavska kečiga a ne riba iz akvakulture, komplikovano je i košta. Druga nevolja je što ako, u ovom trenutku, ne znate šta se dešava populacijama, ni za pet godina nećete nećete znati dokle ste stigli',' ukazuje dr Aleksandar Hegediš.

EKOLOGIJA

Uzimanje uzoraka tkiva i organa

Prvi problem je nastao izgradnjom hidroelektrana na Đerdapu, kada je stvorena mehanička prepreka na migratoroj ruti šest crnomorskih jesetarskih vrsta, koje su se nekada mrestile i u uzvodnim delovima Dunava. Akumulaciono jezero, nastalo pregrađivanjem njegovog toka, i samo je dovelo do brojnih promena životne sredine. I dok je nekada značajan faktor ugroženosti jesetri predstavljao prekomeran izlov uz korišćenje alata kojima su jesetre povređivane, danas su tu krivolov, kanalizacija, otpadne vode iz industrijskih postrojenja, zagađene vode sa poljoprivrednih površina, koji menjaju kvalitet vode i narušavaju staništa.
''Ovakvim merama ribarima smo namenili prilično lošu ulogu. Oni su postali glavni krivci za smanjenje ribljeg fonda, a naše vode su sve i svašta: i vodosnabdevanje, i navodnjavanje, i transport, i recepijenti otpadnih voda, i ribolov. Šta je sa zagađivačima koji su, prema mom mišljenju, glavni uzročnici smanjenja ribolovnih resursa? Kada budemo sklonili ribare sa reka, ko će onda biti kriv?  Ovo pitam na osnovu toga što je stanje u ribolovnim resursima južno od Save i Dunava i gde nema privrednog ribolova loše,'' upozorava dr Aleksandar Hegediš, naučni savetnik sa Odseka za biologiju i zaštitu kopnenih voda, Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, zaključujući da moraju postojati jasni kriterijumi i razrađeni mehanizmi pomoću kojih će se sprovoditi određene mere, a ne obrnuto - jer će se onda dešavati ono što ne želi niko ko se bavi zaštitom vrsta.

EKOLOGIJA

Dunav Begec


- Kečiga (Acipenser ruthenus) predstavlja najmanju jesetarsku vrstu u Dunavu. Dostiže dužinu od 125 cm i težinu od 16 kg. Na leđima ima od 11 do 18 leđnih ploča, na bokovima između 56 i 71 ploča, a na stomaku ima 10 do 20 ploča. Od sima se razlikuje po donjoj usni koja je prekinuta po sredini, a od ostalih vrsta po resastim brčićima i većem broju bočnih ploča. Dužina rila varira i obično iznosi između 37 i 49 procenata od ukupne dužine glave.
- Kečiga migrira isključivo u rečnim vodama. To je evroazijska vrsta i naseljava reke koje pripadaju slivovima Kaspijskog, Crnog, Azovskog, Baltičkog i arktičkih mora. Nekada je u Dunavu bila prisutna i uzvodno, sve do Regensburga i Ulma, u Nemačkoj.

EKOLOGIJA

- Obično boravi u zoni matice, u dubokim depresijama rečnog dna, iznad kamenitog, šljunkovitog ili peskovitog dna. Tokom prolećnog podizanja nivoa vode, zbog ishrane prelazi na plavne površine, a zimi grupno miruje u depresijama na dnu reke.
- Maksimalna zabeležena starost kečige je 26 godina.
- Mužjaci polnu zrelost dostižu sa 3-5 godina, a ženke u uzrastu 4-7 godina. Smatra se da se mlađe jedinke mreste svake godine, a starije svake druge.
- U Dunavu se mresti u vreme visokih vodostaja, tokom aprila i maja, na temperaturama 8-19ºC, i na dubinama do 10 m. Mresti se na rečnom dnu ili na plavnim površinama tokom prolećnih poplava, na šljunkovitoj podlozi sa brzim protokom vode. Iako je kečiga rezidentna vrsta, tokom prolećnih poplava pliva rekama uzvodno radi mresta.

 

Dubravka Marić

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA