MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 89
Planeta Br 89
Godina XVII
Mart - April 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

DIGITALIZACIJA

 

Gordana Tomljenović

Evropska istraživanja

Evolucija čitanja

 

Digitalne tehnologije nude raznovrsne mogućnosti proizvodnje, pristupa, skladištenja i prenosa podataka, ali su i izazov za praksu čitanja kakvu dosad poznajemo. I Srbija je, u protekle četiri godine, učestvovala u panevropskoj akciji koja se bavila definisanjem ključnih tema za istraživanje jednog novog fenomena - digitalnog čitanja

DIGITALIZACIJA

Da li čitate? Ako se ovo pitanje odnosi na čitanje literature (a obično se misli na beletristiku), nema sumnje da i oni za koje bi neko u tom smislu rekao da „ništa ne čitaju“ danas najverovatnije čitaju po ceo dan, ali - sa ekrana. Od kad se ispostavilo da za čitanje pisanog sadržaja više nije potrebno otvoriti knjigu ili novine i čitati sa papira već se može čitati sa elektronskih uređaja, pa još i uređaja koji mogu uvek i svuda da se ponesu, došlo je do prave „eksplozije“ čitanja. Štaviše, čitanje više nije samo ono „obično“, linearno; digitalni mediji uveli su nas u eru kvalitativno sasvim novog - digitalnog čitanja.
Čitanje evoluira hiljadama godina, još od samih početaka pisane međuljudske komunikacije. Nakon šest miliona godina komuniciranja isključivo govorom, čovek piše „tek“ oko 4000 godina, isprva slikovnim a potom i slovnim pismom. Pomaci koji su, tokom tih četiri milenijuma, obeležavali evoluciju pisanja uslovljavali su i evoluciju čitanja. Glasno čitanje, na primer, bilo je jedini mogući način čitanja sve do 900. godine nove ere, od kad datira jedno od najvećih unapređenja u razvoju pisanog teksta - razdvajanje reči - koje je omogućilo čitanje „u sebi“. Elektronski tekst i digitalni sadržaji, u istorijskom smislu, datiraju od „juče“, pa je digitalno čitanje nov, potpuno neistražen fenomen.

DIGITALIZACIJA

Dr Adam Sofronijević

Praksa čitanja koju ne poznajemo

„Digitalno čitanje je vrlo kompleksna pojava, i naučnici će se decenijama baviti istraživanjem tog fenomena, koji menja sve“, kaže dr Adam Sofronijević, zamenik direktora beogradske Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ i nacionalni koordinator u okviru panevropske naučne akcije E-READ, kojom su postavljeni temelji za sva predstojeća istraživanja u oblasti digitalnog čitanja. Evropska organizacija za saradnju u nauci i tehnologiji, COST(European Cooperation in Science and Technology), od 2014. do kraja 2018. godine je sprovela akciju pod imenom „Evolucija čitanja u eri digitalizacije“, ili E-READ (Evolution of Reading in the Age of Digitisation), kojom je ustanovljeno novo istraživačko polje - digitalno čitanje. Mnoge specifične teme i raznoliki aspekti kompleksnog iskustva kao što je digitalno čitanje biće predmet naučnih istraživanja u svrhu što boljeg razumevanja uticaja i upotrebe novih tehnologija na dobrobit čoveka. U tom cilju, četvorogodišnja Е-READ akcija COST okupila je i povezala oko 200 istraživača (iz oblasti filologije, psihologije, bibliotekarstva, izdavaštva, digitalne humanistike…), među kojima su i istraživači iz naše zemlje predvođeni timom Univerzitetske biblioteke i dr Adamom Sofronijevićem. 

DIGITALIZACIJA

Govoreći o Е-READ rezultatima, dr Sofronijević ukazuje na razliku između već uobičajenog čitanja sa ekrana (monitora računara, desktopa ili laptopa) o kome se mnogo zna, koje je puno istraživano komparativno u odnosu na čitanje sa papira, i procesa digitalnog čitanja. Digitalno čitanje, prema rečima dr Sofronijevića, podrazumeva niz aktivnosti koje su se promenile sa pojavom digitalnih uređaja (pametnih telefona, tablet računara), programa (softvera i aplikacija) i baza podataka, a koje se pre svega odnose na ljudsko ponašanje u tom novom okruženju. Digitalne tehnologije nude raznovrsne mogućnosti proizvodnje, pristupa, skladištenja i prenosa podataka, ali su i izazov za praksu čitanja kakvu dosad poznajemo.

Prva Tviter  knjiga

AkcijaE-READ pokrenuta je sa ciljem da se unapredi naučno razumevanje implikacija digitalizacije, tojest da se strahovi i predrasude zamene naučnim saznanjima i empirijskim dokazima. Dr Sofronijević u tom kontekstu ukazuje na veoma prisutnu laičku „podelu“ čitanja na dobro, kulturno, duhovno obogaćujuće čitanje (papirnih) knjiga i „štetno“ i „zaglupljujuće“ čitanje („neprestano buljenje“) na mobilnim telefonima, tabletima, kompjuterskim ekranima…. Da bi sadržaj koji se čita – a ne način ili model čitanja – istakao kao suštinsku činjenicu, dr Sofronijević je nedavno objavio prvu „Tviter“ knjigu. Naš sagovornik je, naime, svoje prošlogodišnje objave na društvenoj mreži Tviter, u okviru projekta obeležavanja stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata na Tviter nalogu @1918nadSrbijom, objavio i u obliku štampane knjige. „Da li je to sad kulturniji model čitanja, da li su čitaoci štampane Tviter knjige bolji i pametniji ljudi od onih drugih koji čitaju isti taj sadržaj sa ekrana telefona u aplikaciji Tviter“, pita dr Sofronijević, i dodaje da će i takva psiho-socijalna pitanja biti predmet budućih naučnih istraživanja.

Identifikacija različitih tema i aspekata digitalnog čitanja, kao i prve inicijative i projekti, u protekle četiri godine se odvijala u okviru četiri radne grupe koje su se bavile „Veštinom čitanja“, „Razvojnim aspektima čitanja“, „Iskustvenim i emocionalnim aspektima čitanja“, i „Ergonomijom čitanja“. U svakoj od radnih grupa, podgrupe istraživača bavile su se različitom tematikom. U okviru tih aktivnosti, dr Sofronijević je, između ostalog, sa kolegama iz Francuske, 2015. godine organizovao radionicu o gejmifikaciji digitalnog čitanja, na kojoj su posmatrani različiti aspekti igara (gejm, eng. game), dizajn igara i njihov uticaj na proces čitanja. „Reč je o zaista širokoj oblasti za istraživanja“, ističe dr Sofronijević, uz napomenu da istraživački tim Univerzitetske biblioteke, koji on predvodi, ima ideju da u svrhu budućih istraživanja, među kojima će se verovatno naći i projekt istraživanja delovanja specifičnog fizičkog okruženja na proces čitanja, kao istraživačku laboratoriju koristi poznatu bibliotečku čitaonicu „Endrju Karnegi“.

DIGITALIZACIJA

 

Između papira i ekrana

Nakon niza skupova na kojima je tok E-READ akcije redovno analiziran, zaključci, preporuke i dalji istraživački pravci formulisani su novembra 2018, Stavangerskom deklaracijom donetom na završnoj E-READ konferenciji održanoj na norveškom Univerzitetu u Stavangeru. „U današnjoj hibridnoj čitalačkoj sredini koju čine papir i ekran, treba da nađemo najbolje načine da iskoristimo prednosti i papira i digitalnih tehnologija, uzimajući u obzir različite starosne grupe, i različite ciljeve“, kaže se u „Stavangerskoj deklaraciji koja se tiče budućnosti čitanja“. Prema navodima u Deklaraciji, „dosadašnja istraživanja pokazuju da papir i dalje predstavlja podesniji medijum za duže tekstove, posebno kad je cilj čitanja dublje razumevanje i pamćenje teksta“, te da je „čitanje dužih tekstova značajno za razvoj kognitivnih sposobnosti kao što su koncentracija, izgradnja vokabulara i pamćenje“. Važno je, dakle, da se čitanje dužih tekstova sačuva i neguje kao jedan od mnogih oblika čitanja.
Ali, budući da upotreba ekrana nastavlja da raste, nameće se kao istraživački izazov da se otkrije način koji bi omogućio temeljno čitanje dužih tekstova na ekranima digitalnih uređaja, dodaje se u Deklaraciji. Među ključnim nalazima E-READ, Stavangerska deklaracija navodi i da „digitalni tekst nudi sjajne mogućnosti da se prezentacija teksta oblikuje prema individualnim zahtevima i potrebama; kad se digitalno čitalačko okruženje pažljivo dizajnira vodeći računa o čitaocu, to veoma povoljno deluje na čitaočevo razumevanje teksta i na njegovu motivaciju“.

DIGITALIZACIJA

Od tekstualnog ka vizualnom društvu

Sa sve većom upotrebom digitalnih alata, u obrazovanju i u oblasti čitanja uopšte, otvaraju se važna pitanja o budućnosti čitanja, o pedagogiji pismenosti i o dugoročnom značaju tekstualne komunikacije. Kao važna pitanja kojima istraživači treba da se pozabave, Deklaracija navodi: u kojim čitalačkim kontekstima i za koje čitaoce je digitalni tekst najpogodniji; u kojim domenima učenja i književnog pisanja treba preporučivati upotrebu papira; da li se navika fragmentarnog, manje koncentrisanog i površnijeg čitanja, karakterističnija za čitanje sa ekrana, prenosi i na čitanje sa papira; da li nas preveliko samopouzdanje u veštinu digitalnog čitanja čini podložnijim lažnim vestima i predrasudama; šta može da se učini da se ohrabri temeljnije praćenje teksta uopšte, a posebno teksta koji se čita sa ekrana?
Dr Sofronijević dodaje da je primećemo da se čitaoci sve radije informišu posredstvom slika, te važnim smatra i pitanje: da li se savremeno tekstualno društvo lagano transformiše u vizualno društvo? Naš sagovornik zaključuje da svaki od medijuma, od papira do ekrana, ima svoje prednosti i svoje mane, i da treba da se nadamo da ćemo biti u stanju da prevaziđemo njihove mane a maksimalno koristimo njihove prednosti.

Osnovne škole – oprezno

U skladu sa E-READ nalazima za koje se, u Stavangerskoj deklaraciji, navodi da se poklapaju i sa nalazima istraživanja obavljanim van Evrope, donete su odgovarajuće preporuke. Jedna od preporuka, namenjena obrazovnom sektoru (nastavnicima i drugim DIGITALIZACIJAedukatorima), jeste da „treba da su svesni da brze i nepromišljene zamene štampanih knjiga, papira i olovaka, digitalnim tehnologijama, u osnovnom obrazovanju dece nisu bez posledica; ukoliko to nije praćeno pažljivo razvijenim digitalnim alatima i strategijama, kod dece može da dovede do smetnji u razumevanju pročitanog, i do smetnji u razvoju kritičkog mišljenja“.

Metodologije

Učesnici Е-READ akcije identifikovali su i sumirali rezultate svih dosad relevantnih istraživanja na temu uticaja digitalizacije na čitanje, kao i problematiku i metodologiju za buduća istraživanja. Jedna od metoda je i praćenje kretnji oka, specijalnom eyetracking tehnologijom, uređajima koji registruju kretanje zenice pri čitanju. Za razliku od mahom linearnog čitanja teksta štampanog na papiru, digitalno čitanje je znatno drugačije, zato što uključuje i čitanje iz višestrukih izvora, posredstvom hiperlinkova, različitih aplikacija…. Od kvantitativnih metoda, dr Sofronijević izdvaja slikovnu medicinsku dijagnostičku metodu magnetnu rezonancu, koja omogućava praćenje moždanih talasa, to jest aktivnosti određenih delova mozga, pri čitanju. Društvene nauke služe se anketnim upitnicima, strukturiranim i polustrukturiranim intervjuima, fokus grupama…

 

Gordana Tomljenović



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA