MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 88
Planeta Br 88
Godina XVII
Januar - Februar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EGZOTIČNI NARODI

 

O. Klajn

Mordvini

Dva sveta u jednom

 

Na istoku Istočnoevropske nizije nalazi se Republika Mordovija, sastavni deo Rusije. Prostire se na 26.200 km2. Poznata je po svojih petsto jezera i više od stotinu reka. Mordovija ima preko osamsto hiljada stanovnika. Naziv prestonice je Saransk. Ovaj grad je osnovan u 17. veku i nalazi se u slivu Volge.

EGZOTIČNI NARODI

Više od šezdeset procenata stanovnika Mordovije su Rusi. Oko trećine stanovnišva ovog dela Ruske Federacije su Mordvini, po kojima je republika i nazvana. Prvi pomen ovog naroda u pisanim izvorima potiče iz 6. veka. Mordvini i njihova teritorija su pod rusku vlast potpali u punoj meri sredinom 16. stoleća. Od tada su izloženi jakom ruskom uticaju, što je rezultiralo usvanjanjem jezika i običaja moćnijeg naroda od strane najobrazovanijeg segmenta njihove zajednice, u urbanim sredinama.
Kultura Mordvina izbegla je rusizaciju u seoskim naseobinama. Od sredine 19. veka usvojili su ćirilično pismo. Danas su u Mordoviji u upotrebi tri zvanična jezika: pored ruskog, govore se erzjanski i mokša.

EGZOTIČNI NARODI

Izlaz na ruskom jeziku

U prošlosti se verovalo u postojanje jedinstvenog mordvinskog jezika. Iako je bliska  srodnost ovih jezika neupitna, nivo razumevanja govornika erzjanskog i mokše nije dovoljan. Otuda Mordvini nekada moraju međusobno da se sporazumevaju na ruskom. Oba jezika pripadaju uralskoj, odnosno ugro-finskoj jezičkoj grupi, koje su vrlo srodne a, po nekim mišljenima, i identične grupe jezika.
Logično, Mordvini spadaju u ugro-finske narode. Erzjanski ima značajno veći broj govornika koji su, osim po Morodviiji, rasprostranjeni i po drugim obližnjim teritorijalnim jedinicama Rusije, a ima ih i u pojedinim bivšim republikama Sovjetskog Saveza. Mokša se uglavnom govori na zapadu Mordovije, među oko 2000 ljudi. Izučava se na visokoškolskim ustanovama u Saransku.
Razlike nisu samo jezičke. Reč „mordvin“ je egzonim, što podrazumeva da potiče od spoljnog faktora. Otuda među Mokšama i Erzjama postoje posebni nacionalni identiteti. Pre prihvatanja hrišćanstva, do čega je došlo između 17. i 18. veka, nisu među sobom stupali u brak a prisutne su bile i druge razlike. Pored ovih, postoje i tri  male, specifične zajednice unutar etniciteta.

EGZOTIČNI NARODI

Nasleđe odevanja

U matičnoj republici, živi manje od trećine Mordvina. Ukupno ih ima nešto manje od 850.000. Ubedljiva većina obitava širom Rusije, gde su izvan matice najzastupljeniji u Samarskoj oblasti. Najbrojnija zajednica van ove države je u Kazahstanu.
Vekovima su se bavili poljoprivredom. Imaju razvijenu tradiciju pčelarstva. Drevni kostimi ovog naroda se i u naše vreme često mogu videti. Više veština se ogleda u načinu odevanja žena. To su vez i tkanje praćeni brojnim ukrasima od staklenih perli, lančića i dugmadi na okovratnicima. Ukrasi ukazuju na imovno stanje mordvinske porodice.
Izrada i način na koji se nosi odeća se prenose sa majke na kćerku. Većina materijala poput svinkastog platna ili vunenih tkanina je izrađena u domaćoj radinosti. I kod narodne nošnje su vidljive razlike, u zavisnosti od toga da li potiče od  Mokši ili  Erzja. Prvi se ističe obiljem boja na beloj platnenoj košulji (panar) dok se erzjanska košulja sastoji od dve tkanine i ima kraće rukave. Na odeći su često oslikani motivi iz stare paganske vere ovog naroda. Na sve to nadovezuju se velike minđuše i ogrlice. Tradicionalno muško odelo nije tradicionalno kao kod žena ali ga karakterišu uniformnost i kvalitetne tkanine.

Igrama predviđaju budućnost

Mokše su tamnije puti od Erzji. U mordvinskoj mitologiji, boginja zemlje se naziva Mastorava. Po njoj je nazvan veliki ep koji je, početkom devedestih godina prošlog veka,
sastavio jedan lokalni pesnik i lingvista. U njoj se slavi mitski kralj Tjustja. Mastorava je takođe naziv za mordvinski neopaganizam, odnosno oživljavanje njihove tradicionalne religije.
Većina je prihvatila pravoslavlje ali su se, kroz folklor i mitove, sačuvala stara verovanja o brojnim božanstvima prirode i šumskim duhovima. Raspadom Sovjetskog Saveza jača i pokret mordvinske mnogobožačke vere. Neki od sledbenika kulta ispoljavaju vrlo radikalne stavove protiv hrišćanstva. Mnogi mordvinski plesovi su se očuvali do danas. Neki od njih su kružni i namenjeni su predviđanju budućnosti; drugi imaju magijski značaj.
Polifonsko pevanje muških muzičkih sastava je takođe deo napora da se obnovi tradicija. Postoji specijalna truba koja se zove torema i koja potiče, po legendi, od kralja Tjustje.
Brzo hodanje je nacionalna sportska disciplina Mordvina. U Mordoviji žive čak 22 svetska šampiona u ovoj atletskoj disciplini!

EGZOTIČNI NARODI

O. Klajn

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA