MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 86
Planeta Br 86
Godina XVI
Septembar - Oktobar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ASTRONOMIJA

 

Putanja zvezde S2

Potvrda teorije relativiteta

ASTRONOMIJATim načnika koji radi u sastavu Južne evropske opservatorije (ESO), sa ogrankom u Čileu, nedavno je okončao studiju kojom se objašnjava šta se dogodilo sa prolaskom zvezde S2 pored velike crne rupe u središtu Mlečnog puta. Rezulatat je potvrda slavne Ajnštajnove teorije opšteg relativiteta.
Kada se teorija pojavila 1905, nije se moglo znati šta se stvarno zbiva u udaljenom prostorima svemira. Ove godine, astronomi su upravili veliki teleskop u Čileu ka središtu Mlečnog puta i sačekali da se nebo iznad naše planete razbistri...

 

U Sunčevom sistemu mogu se proveravati zakoni fizike, ali pod određenim okolnostima, posebno kada je reč o svakodnevno prisutnim astronomskim pojavama. Međutim, da li ti zakoni važe i kada je gravitaciono polje mnogo snažnije nego što je ovo u našem solarnom sistemu? To je bio glavni razlog zašto su stručnjaci ESO proveli četvrt veka u neprestanim istraživanjima.
Na udaljenosti od oko više hiljada svetlosnih godina, u središtu galaksije, nalazi se velika crna rupa koja je, procenjuje se, više od 4 miliona puta veća od našeg sunca. Preko nje se širi zamagljenje od prašine i drugih sastojaka koji lete svemirskm prostranstvima, što osmatranje čini veoma teškim pa nije lako ustanoviti prisustvo svih zvezda koje dolazi i odlaze.
Ipak, naučnicima je uspelo da uhvate neka od više grupa zvezda koje su prolazile pored velike crne rupe. To im je omogućilo da odrede šta se dešava sa tragom prolazećih zvezda i da posmatraju kako se stvari odvijaju dok prolazeća zvezda prolazi kroz gravitaciono polje crne rupe. Tako se i došlo do zaključka da je Ajnštajn bio u pravu.
U službenom izveštaju, ističe se da je, posle više od sto godina od kako je objavio svoju teorije relativiteta, Ajnštajn najzad mogao biti i proveren, i to na mnogo širem prostoru nego što se moglo zamisliti. Dodatno, astronomi su uspeli da, zahvaljujući moćnim savremenim instrumentima, “zavire” i iza crne rupe.
Učesnici ovog astronomskog istraživanja nadaju se da da će iskoristiti još jednu mogućnost provere Ajnštajnove teorije, posmatarnjem putanje zvezde S2 u skladu sa gravitacijom čije je izvorište crna rupa, što bi značilo da se i u okolini dešava isto ili veoma slično, i da primećeno važi za sve drugo u tom delu svemira.
Zajedno sa stručnjacima Maks Plank instituta, na ovome su radili i Francuski istraživački institut CNRS, Pariska opservatorija, nekoliko francuskih univerziteta i portugalski CENTRA astroifizički centar.

“Savršena laboratorija”

ASTRONOMIJAAstronomski snimak zvezde, nazvane S2, koja prolazi pored crne rupe u središtu sazvežđa Strelac, u centru Mlečnog puta, uputio je stručnjake na zaključak da je Teorija opšteg relativiteta Alberta Ajnštajna osnovana. Ovo se postiglo posmatranjem efekata gravitacije supervelike crne rupe na zvezdu koja je prolazila u blizini.
Veliki naučnik je smatrao da snažne gravitacijske suile mogu da rastegnu svetlost, što je nešto što se može uporediti sa pritiskom i razvlačenjem zvučnih talasa koje reguistrujemo tokom prolaska kompozicije voza. Istraživači iz Maks Plank instituta za vanzemaljsku fiziku, doživeli su ovo proučavanje kao rad u “savršenoj laboratoriji” za proveru Ajnštajnove teorije, u prostoru sazvežđa Strelac A i crne rupe u središtu Mlečnog puta.
Astronomi su pratili putanju zvezde S” koja je prolazila u blizu rupe, 19. maja, brzinom većom od 25 miliona km na sat! Potom su odredili poziciju tela u sazvežđu, koristeći brojne merne i osmatračke instrumente. Na kraju su to uporedili sa Ajnštajnovim razmišljanjima po kojima je svetlost, rastegnuta od strane gravitacije, oličena u “crvenom pomaku” (elektromagnetna radijacija, prilikom izlaska iz gravitacionog polja, uslovljava porast elektromagnetnog zračenja, što je uzrokovano širenjem svemira). Na korišćenim instrumentima očitavale su se promene talasnih dužina, i to različitom obojenošću grafikona na kojem se promene mogu grafički prikazati.  
Rezultat je: gotovo savršena koleracija sa Teorijom opšteg relativiteta, što je osnovni put ka boljem razumevanju efekata privlačenja snažnog gravitacionog polja. Ovo je prvi put da su astronomi bili u prilici da mere jedan takav efekat.
ASTRONOMIJA

U Južnoj evropskoj opservatoriji, čiji je veliki teleskop u Čileu uhvatio te daleke promene, posmatrali su prolazaka S2 kroz sazvežđe Strelca i 2016, ali instrumenti koje su tada koristili nisu bilio dovoljno osetljivi da otkriju gravitacioni crveni pomak.

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA