MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 85
Planeta Br 85
Godina XV
Jul - Avgust 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Oliver Klajn

Obnovljivi izvori energije / Predvodnici sa Dalekog istoka

Do snage bez štetnih ostataka

U Klivlendu, u američkoj državi Ohajo, deluje Institut za ekonomičnu energiju i finansijsku analizu. Cilj im je da doprinesu razvoju ekonomije koja je zasnovana na raznovrsnoj i profitabilnoj upotrebi energije. Taj institut je nedavno podneo izveštaj koji je pokazao da je, samo tokom prošle godine, Kina uložila 44 milijarde dolara u projekte koji se odnose na čistu energiju. To je uvećanje za više od trideset procenata, odnosno 12 milijardi dolara za godinu dana..    

TEMA BROJA Suočene sa širokim razmerama zagađenja životne sredine, vlasti najmnogoljudnije države na svetu privremeno su zatvorile desetine hiljada fabrika, uz masovna hapšenja i kažnjavanja  njihovih rukovodilaca zbog preterivanja u zagađivanju prirode. Pre pet godina objavljen je akcioni plan koji uključuje deset mera da bi vazduh u Kini bio čistiji. Stručnjaci Instituta za ekonomičnu energiju i finansijsku analizu, na osnovu dostupnih podataka, smatraju da će ova zemlja biti sve manje zavisna od fosilnih goriva kao što je ugalj dok će rasti ulaganja u obnovljive energije - koje trenutno iznose oko četvrtine ukupne proizvodnje električne energije..

Na ivici pustinje

Pre tri godine, najveći proizvođač vetro-generatora u svetu postao je „Goldvind“, iz Pekinga. Sada prave modele snage 1-10 MW. U prestonici jugozapadne provincije Sečuan, Čengduu „Dongfan električna korporacija“ proizvodi vetro-turbine snage do 5,5 MW. U Pekingu je još jedan gigant energije - „Sinovel“. Zahvaljući njihovim turbinama, radi prva priobalna vetro-elektrana u Kini. To je, u stvari, grupa vetro-generatora na određenom mestu koja proizvodi energiju. Vetro-elektrana je nazvana po jednom od najdužih i najpoznatijih mostova izgrađenih iznad mora. Reč je o Donghai mostu koji povezuje jedan kvart i i luku u Šangaju.  Donghai vetro-elektrana radi od 2010. godine; njena izgradnja bila je dvostruko skuplja od elektrane te snage na kopnu: koštala je više od 300 miliona dolara. Ima snagu od 102 MW i može da doprema energiju u 250.000 domaćinstava.
Poslednjih osam godina Kina je i najveći proizvođač vetro-generatora u svetu. U provinciji Đangsu je, pre dve godine, počela sa radom „Longjuan Rudong“ vetro-elektrana, kapaciteta 150 MW. Mada je reč o velikom napretku domaćih proizvođača, često se za priobalne vetro elektrane koriste vetro-generatori nemačkog „Simensa“.
U velegradu Čongćing, na jugozapadu Kine, napravljen je džinovski vetro-generator, prečnika 140 m. Može da proizvede 3.000 KWH, pri brzini vetra od skoro 10 m/sec. Može da radi i po ekstremno vrelom i po veoma hladnom vremenu.

 

Oko vertikalne ose

Velika izložba posvećena energiji vetra održana je u Pekingu 2006. godine. Tamo je prvi put prikazan model „maglev“ vetro-generatora, kojeg su napravili kineski stručnjaci. Taj inovativni i vrlo efikasan sistem odlikuje okretanje oko vertikalne ose. Umesto elektromagneta, upotrebljava stalne magnete i nema gubitke energije zbog trenja. Ovaj prilično jeftin vetro-generator dugo traje, nije mu potrebna struja, funkcioniše pri brzinama vetra od samo 1,5 m/sec, ali i kada je ta brzina veća od 40 m/sec. Može da stvori 1 GW „čiste“ energije i time snabde 750.000 domova. U centralnoj Kini je, novembra 2007, počela izgradnja postrojenja za proizvodnju ovih turbina. Tokom prve decenije ovog veka, cena energije vetra nadilazila je cenu koju su potrošači plaćali za energiju iz uglja. Otuda se u Šangaju, sa preko 23 miliona stanovnika, zanemarivi deo populacije snabdevao strujom iz vetro-generatora. Veći uspeh nije postignut ni kada je reč o preduzećima i državnim institucijama. Međutim, krajem prošle decenije, došlo je do ekspanzije ove delatnosti.

 

TEMA BROJA Ispunili plan dve godine unapred

Osim kada je reč o vetro-energiji, i u korišćenju solarne energije Kina je prva u svetu. U gradu Golmudu, u provinciji Ćinghai, koja je mahom na Tibetanskoj visoravni, nalazi se „Huanghe“ solarni park, izgrađen 2011. godine. Tada je to bila najveća fotonaponska elektrana  u svetu, snage 200 MW. Zbog pustinjskog terena, ovaj kraj Kine obiluje fotnaponskim elektranama, a sam Ćinghai je doskora bio najmoćniji region u zemlji u oblasti primene solarne energije.
Posmatrajući proizvodnju na nivou cele države, jošprošle godine prevaziđen je plan za 2020. godinu, koji je predviđao da će kapacitet iznositi 105 GW. Već skoro čitavu deceniju, Kina pravi najviše solarnih ploča u svetu. Što se tiče solarnih ćelija i tankog sloja od amorfnog, odnosno nano-kristalnog silicijuma, prva kompanija koja je u Kini započela da naveliko proizvodi panele zasnovane na toj tehnologiji bila je „Astronerdži solar“ iz Hangdžoua, prestonice prioblane provincije Džeđang. Postoje nešto više od decenije kao podružnica jedne veće firme i imaju proizvodni kapacitet od 1,3 gigabajta.
U gradu Vusi, u Đangsu provinciji, radi kompanija „Santek pauver“. Isporučili su dosad više od 13 miliona solarnih panela za potrebe brojnih korisnika, u preko 80 država sveta.U svetski vrh spada i TEMA BROJA „Jingli“ iz Baodinga, najvećeg grada provincije Hebei; postoji dva decenije. Osnivač „Jinglija“ je Lianšeng Miao, jedan od prvih zagovornika formiranja industrije solarnih uređaja u Kini. Svake godine proizvedu panele ukupnog kapaciteta 2.450 MW. U njihova dostignuća spadaju proizvodi od monokristalnog i polikristlanog silicijuma.
Koncentrovana solarna energija podrazumeva upotrebu kompjuterski kontrolisanih ogledala ili sočiva. Pre dve godine, čak 111 projekata, ukupnog kapaciteta 9 gigabajta, konkurisalo je za koncentrovanu energiju u Kini. Ovo je posebno izraženo u zapadnom i severnom delu zemlje. Na  širem području grada Delinga, koji se naslanja na pustinju Gobi, planira se izgradnja najveće koncentrovane solarne termo-elektrane, kapaciteta 200 megabajta, iz koje će moći da se snabdeva milion domaćinstava. Imaće hiljade optičkih sprava sa ogledalom i šest tornjeva. Iza čitavog poduhvata stoje jedna američka i dve kineske kompanije.

 

Ogromna proizvodnja - udaljeni korisnici

U vetrovitoj provinciji Gansu, na severu zemlje, u toku je izgradnja vetro-parka koji će, kada počne da radi punom snagom, dostići prouzvodnju od 1.000 MW! Sastoji se iz dve celine, na dva lokaliteta. Dalekovod je napravljen pre deset godina. Ubrzo potom, počelo se sa gradnjom vetro-elektrana, a 2012. godine dodavano je neverovatnih 36 vetro-generatora dnevno! Smeštena je pored pustinje Gobi, tamo gde duvaju jaki vetrovi. Otežavajući momenat je lokacija Gansua, jer je ta provincija vrlo udaljena od najvećih gradova Kine. Zasad ne postoje vodovi koji bi tu energiju sproveli do najvećih centara te zemlje. Inače, ovaj vetro-park još uvek nije ostvario polovinu svojih mogućnosti. Okvirnim proračunom došlo se do podatka da je, na nivou čitave države, ukupan potencijal energije vetra skoro 2400 GW, a na moru još 200 GW.

Počelo se sa ustajalim žitom

Početkom ovog milenijuma, Kinezi su počeli da unapređuju industriju etanola, biogoriva koja prozilaze iz ove vrste alkohola. Inače, prvi koraci načinjeni su 1993. godine, otvaranjem fabrike etanola u provinciji Heilonđang, na krajnjem severo-istoku zemlje. Prvobitna namera je bila da se nađe svrha za ustajaložito koje više nije bilo pogodno za ishranu.Prvi etanol dobijen je iz kukuruza i pšenice, 2001. godine. Samo pet godina kasnije Kina je postala četvrti proizvođač ovog jedinjenja u svetu, a u pet provincija kao gorivo počeo je da se koristi benzin pomešan sa etanolom. Da se ne bi dovela u pitanje ishrana stanovništva i smanjili prinosi žita, umesto njega se koriste sirovine kao što su tapioke i sirak. Pre osam godina, osnovan je Nacionalni centar za istraživanje i razvoj biogoriva. Mešavina koja uključuje 10 % etanola označena je sa E 10; dostupna je u šest provincija i 30 gradova. Pre četiri godine je proizvedeno i potrošeno nešto manje od dva miliona i trista hiljada tona ovog jedinjenja, što je 23 % ukupne potrošnje benzina. Ova industrija suočava se sa problemima kao što su: sve manje subvencija od vlade i smanjene olakšice pri naplati poreza. Teškoću predstavlja i ograničenje da se snabdevaju samo lokalna tržišta, u pojedinim oblastima zemlje. Prva fabrika celuloznog etanola počela je sa radom 2012. godine, u provinciji Šandong. Proizvode 50.000 t biogoriva godišnje. Postavljen je veoma ambiciozan cilj da se, širom Kine, 2020. godine proizvede deset miliona tona tog goriva.

Prva plutajuća elektrana

U “Zemlji izlazećeg sunca” postoji plan da se do 2030. godine uveća udeo obnovljivih izvora energije na 22-24 posto. Jer, sa energijom vetra,Japanci nisu ni izbliza postigli razvoj koji je ostvaren u Kini i Evropi. Procenjuje se da ukupni japanski potencijal te vrste iznosi oko 144 GW na kopnu, a na moru 608 GW. Japanska vlada zato planira da smanji cenu proizvodnje u prioblalnim vetro-elektranama, koja je šest puta veća nego u Evropi. TEMA BROJA
Vodeći proizvođač u ovoj oblasti je “Eurus enerdži”; oni su napravili prvu vetro-elektranu u Japanu. Takođe, u gradu Vakanai, na ostrvu Hokaido, postoji vetro-elektrana “Tempoku”  kapaciteta preko 30 MW. Postrojenje ima deset vetro-turbina i snabdeva energijom 19.000 domaćinstava.
U Fukušima se pravi plutajuća vetro-elektrana. Zasad se sastoji od tri turbine (2, 5 i 7 MW) i prvo je plutajuće postrojenje u svetu. Deset velikih japanskih kompanija stoji iza ovog projekta. Poslednju turbinu napravio je koncern “Hitači”, a onu od 7 MW “Micubiši”.
Ovom prokjektu prethodilo je instaliranje plutajućeg vetro-generatora u Nagasakiju, snage 2 MW. Prepreku čitavom poduhvatu predstavljaju zahtevi lokalnih ribara u Fukušimi.
O instalisanju elektrana solarne energije u Japanu se vodi računa. To je posebno došlo do izražaja posle nuklearne katastrofe u mestu Okuma, u prefekturi Fukušima, 2011. godine. Država je počela da nudi mnoge olakšice i podsticaje za proizvodnju struje na ovaj način. Za dve godine očekuje se da pomenuta elektrana dostigne kapacitet od 28 gigabajta.
TEMA BROJA U gradu Anpači, na ostrvu Honšu, nalazi se velika zgrada, širine 315 i visine 37 m. Ima preko pet hiljada solarnih panela. Godišnje proizvodi 530.000 kilovat-časova struje. U samom središtu ovog ogromnog trehničkog čuda nauke i arhitekture je muzej solarne energije.
U prioblanom delu grada Kavasaki je “Ukišima” fotonaponska elektrana, snage 7 MW, u kojoj su paneli poređani pod uglom od deset stepeni, umesto uobičajenih trideset. U istom kraju je i Ogašima elektrana, kapaciteta 13 MW.
Po pitanju korišćenja geotermalnih izvora , u Japanu postoji duga tradicija istraživanja geotermalne energije - mada njen udeo u Japanu nije značajan. Vlasti Japana veruju da je potencijal geotermalne energije veći od 19 gigavata. Zasada se istražuje na 40lokacija na kojima bi bile izgrađene geotermalne elektrane.

TEMA BROJA

Geotermalno na Tibetu

Geotermalna energija u Kini počinje da se koristi sedamdesetih godina prošlog veka, kada su započeta istraživanja izvorišta ove energije. Zasad nije ostvareno puno, osim na Tibetu. Na 20 km od tibetanske prestonice Lase je grad Jangbađain. Na tamošnjoj visoravni je geo-termalno polje veličine 40 km2. Ima potencijal za prozvodnju energije za 15.000 KWh, i najveća je geo-termalna elektrana u državi. Instalirano je osam turbo-generatora koji zajedno daju 25.000 KWh. Sa ove lokacije snabdeva se Lasa.

 

 

 

 

Oliver Klajn



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA