MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 83
Planeta Br 79
Godina XV
Mart - Maj 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Ptice – Neobične vrste istoka

Balet ždralova

Jedno od Jamašininih najbitnijih dostignuća je naučno definisanje endemičnih vrsta. Prvi je sa još jednim kolegom, u stručnom časopisu svog instituta, opisao ugroženu vrstu barske koke sa Okinave. To je učinio 1981. godine. Do ovoga je došlo samo tri godine nakon što je potvrđeno postojanje te ptice. Stručni naziv je Gallirallus Okinawae. Barsku koku sa Okinave odlikuju kratka krila i rep a, maltene, nije u stanju da leti? Uglavnom, kada ne spava, boravi na zemlji i donekle kompenzuje slabe letačke sposobnosti time što je brz trkač i što zna da se penje uz drvo. Na zemlji, pravi gnezda dok parovi žive u monogamnoj zajednici. To je ptica dugih crvenih nogu i crvenkastog kljuna. 

 

Njihova jaja i mlade često napadaju lokalne otrovne zmije koje Japanci zovu habu. Istočno od Okinave je mali arhipelag Daito. U nauci postoji spor oko podvrste koja se naziva daito carić. Na osnovu jednog uzorka, Jamašina je tvrdio da je reč o posebnoj podvrsti, koja je istrebljena do 1940. godine. Vodeća ličnost instituta, duže od tri decenije, je mlađi sin cara Akihita, princ Akišino.

Ovaj pripadnik carske porodice poseduje doktorat iz ornitologije. I jedina ćerka cara Akihita, Sajako Kuroda bavila se 13 godina istraživanjima ptica za potrebe Instituta. Institut poseduje zbrirku od skoro 69.000 uzoraka iz celog sveta, biblioteka ima 39.000 stručnih knjiga i časopisa. Postoje tri odeljenja: ornitološko, istraživačka laboratorija i odeljenje za istoriju prirode. Bave se, pored ostalog, genetikom i proučavanjem potrage za hranom kod ptica. Postoji i odeljenje za očuvanje ptica koje nazivaju i istraživačkim centrom za seobe ptica. Svake godine, više od 200.000 ptica obeleže metalnim ili plastičnim prstenom. Koriste modernu tehnologiju poput satelita za istraživanje seoba. Jedna od najvažnijih funkcija instituta je projekat istraživanja retkih vrsta u cilju njihovog preživljavanja. Ovaj poduhvat je započet 2003. Na njemu zajedno rade sva odeljenja ove vodeće japanske ornitološke institucije.

Prvo mladunče posle sedam decenija

U ugrožene vrste spada i kratkorepi albatros čije je ime u okviru binarne nomenklature Diomedea alabatrus. Zahvaljući radu japanskih stručnjaka, njegov stepen ugroženosti je ublažen, što se odrazilo i na „crvenoj listi” Međunarodne unije za zaštitu prirode koja predstavlja najsveobuhvatniji popis živih bića kojima preti istrebljenje. To se u praksi pokazalo na Ogasavara arhipelagu, sastavljenom od tridesetak uglavnom nenaseljenih i izolovanih ostrva, udaljenih oko hiljadu kilometara od Tokija. Jedno od njih je Mukođima. Tu je, pre sedam godina, dopremljen prvi par kratkorepih albatrosa. Prvi put za poslednjih sedamdeset godina potvrđeno je da se rodilo mladunče na Ogasavara ostrvima. A tridesetih godina prošlog veka, ovaj albatros i slične vrste istrebljene su sa tog arhipelaga zbog nekontrolisanog lova. U međuvremenu je sedamdeset mladih ptica prebačeno na ta ostrva, uključujući i majku novorođenog ptića. 

 

Ždralovi za ukras

Poseban značaj ima japanski ždral sa stručnim imenom Grus japonensis. Jedan od njegovih naziva upućuje na crvenu kožu na vrhu glave. To su pretež- no bele ptice sa crnim nogama, vratom i grlom, dok im je kljun zelenkast. One koje su selice pare se najviše u Sibiru i Kini. U Japanu borave na istoku drugog po veličini ostrva, Hokaida. Tokom zime, ove stanarice pređu svega 150 km. Ostali predstavnici vrste su selice koje, obično, zimu provedu na Korejskom poluostrvu i istoč- noj ili centralnoj Kini. Japanski ždral je masivna i dugačka ptica. Nažalost, i ovaj neobični stvor je ugrožen. Ukupno ih ima oko tri hiljade jedinki, od čega je polovina na Hokaidu. Kuriozitet predstavlja ples parova. U vreme parenja, mužjak i ženka usklađeno skaču i šire krila. Zabacujući glave gore-dole primiču se jedno drugom, ispuštajući glasne zvuke. Ovo se odigrava više puta u toku godine.

U prošlom veku su ih puno lovili radi perja kojim su ukrašavani šeširi i drugi predmeti. U Japanu je ova ptica deo brojnih legendi i narodnih priča pa se često prikazuju na slikama i na ukrasnim predmetima. Neke državne institucije koriste figuru ždrala za svoj logo. Veruje se da pomažu ljudima, koji podnesu određenu žrtvu - da žive hiljadu godina! Kod Kineza, japanski ždral ima vidnu ulogu u taoističkoj religiji jer simbolizuje besmrtnost i dugovečnost. 

 

TEMA


Izučavanja pojedinaca

Počev od 3. veka p.n.e. ptice su bile čest motiv umetničkih dela i vekovima su spadale u omiljene kućne ljubimce Kineza. Prve žive ptice iz Kine pojavile su se u Evropi na granici 17. i 18. veka Posebno se izdvajuju zlatni i srebrni fazani, o kojima postoje grafičke predstave onovremenih prirodnjaka. Savremeno izučavanje ptica počelo je po završetku Prvog opijumskog rata, vođenog 1839-1842. godine. Posle poraza u tom oružanom sukobu, Kinezi su bili prinuđeni da stave na raspolaganje svojih pet luka stranim trgovcima. Poboljšane veze sa zapadom uticale su i na razvoj ornitologije. Povoljnu okolnost predstavljala je činjenica da je britanski konzul u nizu kineskih gradova, početkom druge polovine 19. veka bio Robert Svinhou.

Maltene svo slobodno vreme provodio je u sakupljanju i proučavanju ptica. Najviše ih je izučavao u istočnoj Kini a mnoge vrste koje je opisao su ili dotad bile nepoznate Evropljanima ili je prvi put registrovano njihovo prisustvo u toj azijskoj državi. U jednom britanskom prirodnjačkom časopisu objavio je članak u kojem je popisao 675 vrsta ptica u Kini. Vrativši se u Londom, sedamdesetih godina 19. veka, sobom je poneo 3700 ptičijih uzoraka. Za razvoj ornitologije u zapadnoj Kini najzaslužniji je sveštenik i misionar iz francuskog dela Baskije, Arman David. Bio je na čelu Francuske škole, u Pekingu.

Otkrio je 65 novih ptičijih vrsta. Zahvaljujući njemu, svet je čuo za vrstu fazana koja se naziva kineski monal. To je planinska ptica koju odlikuju perje koje se preliva u duginim bojama i ljubičaste dlake na pozadini glave. Žive u centralnom delu ove države. Takođe, Arman David je uočio mnoge vrsta tada nepoznatih manjih ptica poput raznih rumenki. Objavio je knjigu „Ptice Kine” u kojoj je grafički prikazao 124 vrste. Na ova dostignuća engleskog i francuskog naučnika nadovezalo se kasnije nekoliko ruskih stručnjaka koji su detaljnije istražili pojedine regione. Među njima izdvaja se ruski geograf poljskog porekla Nikolaj Pževalski. On je sakupio podatke o oko hiljadu ptica. Od gotovo 300 vrsta, bilo je dvadeset novih. Otkrio je vrstu tetreba koju je nazvao po ruskom istraživaču Severcovu

 

TEMA


Društvo retkih vrsta

Što se tiče moderne ornitologije, u Kini je vodeća institucija Kinesko ornitološko društvo. Najzvučnije ime je pokojni Čo Sin Čeng, osnivač ovog društva. U njegovu čast pokrenuta je posebna nagrada za mlade ornitologe, koja nosi ime ovog velikana nauke o pticama. Kinesko ornitološko društvo ima više od 600 članova, i to najvećih stručnjaka sa raznih naučnih ustanova i univerziteta u zemlji. Društvo je osnovano 1980. godine. Grupe stručnjaka su podeljene prema taksonomskim familijama kojima se bave. Postoje timovi za ždralove i vodene ptice, fazane i tetrebe a posebna grupa zadužena je za obeležavanje ptica. Svake godine sprovode veliko istraživanje ptičije populacije u Kini. Izdaju nekoliko biltena. I kod izdavačke delatnosti uočava se veća tendencija ka specijalizovanom izučavanju ptica. Osim uobičajenih tema, držali su simpozijum o sudarima ptica se letelicama. Od 14 vrsta ždralova u svetu, čak 9 živi u Kini. Više od sto svih ptičijih vrsta u Kini su endemska. Mandarinska patka je ostavila veliki trag na kinesku kulturu i umetnosti. Prilikom venčanja simbolizuje vernost ljubavnih parova. Pripada rodu Aix.

TEMA



 

 

 

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA