MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 81
Planeta Br 79
Godina XIV
Novembar - Decembar 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

RETKE VRSTE

 

O.K.

Rakunoliki pas

Azijski uljez u Evropi

Psi kao taksonomska familija, čiji je latinski naziv Canidae, obuhvataju veliki broj mesožderskih životinjskih vrsta poput lisica, vukova ili šakala. Njima pripada i rod Nyctereutes. Od nekadašnjih osam, kraj pleistocena dočekaće samo jedna vrsta. Reč je o životinji koja potiče sa istoka azijskog kontinenta a zove se rakunoliki pas.Pre više od sedam milona godina, doš- lo je do diferencijacije roda u odnosu na ostale pripadnike familije Canidae. Rakunolikog psa je stručno odredio engleski zoolog Džon Edvard Grej. Taksonomski naziv je Nyctereutes procyonoides. Uprkos imenu, umakanju i kotrljanju hrane u vodi kao i fizičkoj sličnosti, nije blizak srodnik rakuna koji je sisar iz Severne Amerike.

RETKE

Postoje tri zvanično priznate podvrste, mada neki smatraju da ih ima pet. U Japanu se ova životinja naziva tanuki i predmet je brojnih debata u naučnim krugovima. Postoje mišljenja da je tanuki posebna vrsta mada za sada ima status podvrste. Uočene su bitne razlike u ponašanju, težini i genetskom materijalu kod japanskog rakunolikog psa u odnosu na podvrste u drugim delovima sveta.

Predstvava čajnika

U Zemlji izlazaćeg sunca su čest motiv u umetnič- kim delima i narodnim legendama. Jedna on njih je i priča Bunbuku čagama, u kojoj se tanuki transformiše u čajnik. U narodnim pričama često im se pripisuju natprirodne sposobnosti. Druga potvrđena podvrsta živi u kineskoj jugozapadnoj provinciji Junan, dok je treća široko rasprostranjena po Evropi, Rusiji i Kini. U postojbini ove životinje na istoku Azije, one su sve više ugrožene i brojnost im je u značajnom padu dok su u velikim delu Japana i istočne Kine potpuno istrebljene.
Love ih zbog krzna a neretko su i žrtve bolesti koje šire domaće životinje i kućni ljubimci. Najradije žive u šumovitim područjima u blizini vode. Jedina su vrsta u okviru taksonomske familije pasa koju odlikuje zimski san ili hibernacija. To nije zimski san u punom smislu reči ali omogućava da se prebrode krizne situacije poput ozbiljnih vremenskih nepogoda kada nedostaje hrane. U ranu zimu, dolazi do značajnog povećanja koncentracije sala, od čega u velikoj meri zavisi da li će životinja preživeti najhladnije godišnje doba. Tek u februaru postaju aktivniji i tada se odlučuju da odu na veću udaljenost od svoje jazbine. Najčešće se hrane manjim životinjama koje obitavaju u vodi: ribama i raznim vodozemcima , prevashodno žabama. Pljuvačkom razblažuju otrove kod onih žaba koje imaju toksične izlučevine na koži. Njihova ishrana uključuje omanje i ptice srednje veličine kao i njihova jaja, insekte, pauke, gmizavce, mekušce, glodare, krtice i ježeve. Ređe jedu orahe, biljne organe, žitarice i voće.

RETKE

Psi na drveću

Da bi došli do plodova, penju se na drveće, što je izuzetno retka i neobična aktivnost za pripadnike pseće familije. To im omogućavaju vrlo zaobljene prednje šape. Ova anatomska odlika je vrlo korisna i pri lovu. Rakunoliki psi spadaju u noćne životinje, što podrazumeva da su danju dremljive a noću delatne i pokretne. U Rusiju i evropske zemlje ovaj sisar je doveden pre oko 80 godina. Naglo se namnožio i proširio. Za razliku od istoka Azije, u Evropi su na mnogim mestima dobili status invazivne vrste, što podrazumeva da se šire u tolikoj meri da to nanose štetu ljudima i okolini.
U Finskoj su istrebili ogroman broj lokalnih žaba dok se u susednoj Švedskoj preduzimaju veliki napori da se sputa njihovo razmnožavanje. Mada ih pojedinci drže kao kućne ljubimce, to se ne preporučuje pošto je reč o divljoj životinji. Najveća pretnja za rakunolike pse su čopori vukova, koji ih tamane, naročito u prolećnim i letnjim mesecima kada, pored ostalog, služe kao hrana za vučije mladunce. Lisice, divlje mačke i ljudi takođe predstavljaju veliku opasnost pošto ih rado love.


RETKE

Život sa srodnicima

Ova stvorenja prekriva dugo debelo krzno, čija boja i gustina zavise od godišnjeg doba. U zimi je ono sive i braon boje. Rep je nešto tamniji. Na leđima imaju crnu prugu koja se širi ka ramenima. Trbuh je žućkaste boje. U leto, krzno postaje svetlije i crvenkasto. Na izduženo telo se nadovezuju kratke noge. Uši su im takođe kratke a njuška zašiljena. Karakterišu ih mali i slabi oč- njaci i ravni kutnjaci. Žive u parovima ili manjim grupama jedinki koje su u srodstvu.
Mladunci se obično rađaju krajem aprila ili početkom maja, čemu prethodi sezona parenja od februara do aprila. Prosečno se rodi šest ili sedam mladunaca. U njihovom podizanju učestvuju oba roditelja. Od velikog je značaja majčino mleko tokom prva dva meseca njihovog života iako, već sa mesec dana starosti, počinju da konzumiraju meso. Od roditelja se odvajaju posle četiri ili pet meseci dok će polnu zrelost dostići sa nepunih godinu dana. Dužina im je u rasponu od 45 do 71 cm, a težina 7 kg. Što se tiče životnog veka, uočene su određene razlike u prirodi i u ograničenom prostoru pod kontrolom ljudi. U prvom slučaju žive šest ili sedam godina a u drugom i do jedanaest.




O.K.





Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA