MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 118 | MEGASTRUKTURE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 118
Planeta Br 118
Godina XXI
Jul - Avgust 2024.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 117
Maj 2024g
Br. 118
Jul 2024g
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ŽIVI SVET

 

Dr Ana Paunović

Morske kornjače

110 milona godina na Zemlji

 

Morske kornjače lutaju Zemljinim okeanima i morima poslednjih 110 miliona godina. Spadaju u gmizavce (natporodice Chelonioidea) iz reda Testudines. Danas se zna za sedam vrsta morskih kornjača: zelena morska kornjača (Chelonia mydas), glavata kornjača (Caretta caretta), Kempova morska kornjača (Lepidochelys kempii), pacifička maslinasta morska kornjača (Lepidochelys olivacea), crepasta kornjača (Eretmochelys imbricata), ravnoleđa morska kornjača (Natator depressus) i džinovska kožasta kornjača (Dermochelys coriacea).

ŽIVI SVET

Chelonia mydas

Sve kornjače na Zemlji imaju oklop od snažnih koštanih ploča prekrivenih rožnim pločama. Morske kornjače se međusobno razlikuju po broju ploča na oklopu. Karapaks i plastron su delovi oklopa koji su povezani koštanim mostovima. Morske kornjače nemaju mogućnost da uvuku vrat, glavu i peraje unutar oklopa, za razliku od kopnenih i slatkovodnih vrsta.
Najveća vrsta morske kornjače danas je džinovska kožasta kornjača. Dužina oklopa kod ove vrste je do 2 m. Ovo je takođe jedna od najtežih vrsta - pojedine jedinke mogu da teže i preko 900 kg! Druge vrste kornjača su manje, dužina oklopa im se, zavisno od vrste, kreće od 70 do 150 cm, a težina tela se obično kreće 100-150 kg. Retki primerci zelene morske kornjače mogu da teže do 400 kg. Iako nemaju zube, morske kornjače koriste oštra usta slična kljunu za drobljenje tvrde hrane. Većina vrsta je mesojedna i hrane se rakovima, školjkama, ježevima, sunđerima i meduzama. Zelena morska kornjača je izuzetak: pošto je biljojed, hrani se različitim vrstama morske trave. Glavate kornjače, iako su mesojedi, nose kolonije malih biljaka i životinja na svojim oklopima i služe im kao važno stanište. Zabeleženo je i do sto vrsta životinja i biljaka koji žive na jednoj jedinoj kornjači!
Morske kornjače su poznate po svojim dugim migracijama i složenim životnim ciklusima. Gotovo čitav životni vek provode u moru, zbog čega su tokom evolucije razvile niz adaptacija koje im olakšavaju kretanje u vodi. Glavne adaptacije su hidrodinamičan oklop i ekstremiteti koji su postali peraja. Prednja peraja morskim kornjačama služe za plivanje, dok zadnja služe za usmeravanje tela i za iskopavanje i zatrpavanje gnezda u kojima ženke polažu jaja. Morske kornjače  dišu plućima, zbog ćega povremeno izlaze na površinu mora da bi udahnule vazduh. Njihov ciklus disanja sastoji se od intenzivnog disanja kada su na površini vode, i zadržavanja daha dok su pod vodom. Kada su u stanju odmora ili spavanja, morske kornjače mogu da ostanu pod vodom i do 7 sati.
Kožasta kornjača je sposobna da roni do 1200 m, zahvaljujući nizu adaptacija kao što su prisustvo ulja u koži i sposobnosti kožastog oklopa da apsorbuje azot čime sprečava nastanak dekompresije koja se javlja na velikim dubinama.
Morske kornjače žive u proseku 60-70 godina. S obzirom na činjenicu da im temperatura tela zavisi od temperature spoljašnje sredine, borave uglavnom u toplim morima. Jedino džinovska kožasta kornjača naseljava i hladnija mora. Najčešća vrsta u Jadranskom moru je glavata kornjača, mada ima i zelenih morska i džinovskih kožastih kornjača. Tokom letnjeg perioda, ovi drevni reptili se pare, polažu jaja i traže hranilišta.

Mužjaci ne izlaze na kopno

Morske kornjače su poznate po migracijama koje obuhvataju hiljade kilometara. Tokom leta, mnoge vrste, uključujući zelenu morsku kornjaču (Chelonia mydas) i glavatu kornjaču (Caretta caretta), kreću se prema toplijim vodama, gde se pare i polažu jaja. Ove migracije su vođene kombinacijom unutrašnjih bioloških ritmova i spoljašnjih faktora kao što su temperatura vode i dostupnost hrane. Interesantno je da mužjaci nikada tokom života ne izađu na obalu. To čine ženke, i to samo kada polažu jaja.
Jedna od najpoznatijih migracija je ona glavate kornjače, koja može da pređe Atlantski okean, putujući od obala Severne Amerike do područja Zapadne Afrike. Ove migracije nisu samo dugačke, već su i izuzetno precizne. Kornjače se oslanjaju na geomagnetske signale za potrebe navigacije. Sposobnost kornjača da koriste geomagnetske signale Zemlje je jedan od primera neverovatne prilagođenosti koje ove životinje poseduju.

ŽIVI SVET

Caretta Caretta

Samo jedna jedinka preživi!

Letnji period je ključan za reprodukciju morskih kornjača. Ženke se vraćaju na plaže gde su se izlegle da bi položile svoja jaja, što je fenomen poznat kao natalna filopatrija. Proses polaganja jaja je iscrpljujući i rizičan. Ženka izlazi iz vode tokom noći da bi izbegla pregrejavanje i predatore. Ona kopa duboko gnezdo u pesku gde polaže između 50 i 200 jaja, zavisno od vrste. Nakon toga, ženka zatrpava gnezdo i vraća se u more, ostavljajući jaja da inkubiraju na toploti sunca. Period inkubacije traje između 50 i 80 dana. Zanimljivo je da temperatura peska određuje pol mladih kornjača - viša temperatura favorizuje ženke, dok niža favorizuje mužjake. Za glavatu kornjaču je utvrđeno da se iz jaja izlegu ženke kada je temperatura gnezda veća od 29°C - u suprotnom se izlegu mužjaci.
Mlade kornjače se orijentišu uz pomoć meseca i zvezda i kreću prema moru. Tada nastaje period života koji se naziva pelagični period. U ovom periodu mlade jedinke se intenzivno hrane i rastu. Ova faza života mladih jedinki traje 10-15 godina i velika je nepoznanica za naučnike. Kao mlade, morske kornjače imaju veliki broj prirodnih neprijatelja; od 1.000 novorođenih jedinki, samo jedna jedinka preživi! Nakon ovog perioda, morske kornjače odlaze u priobalne vode, gde sazrevaju i postaju polno zrele.

ŽIVI SVET

Dermochelys coriacea

Čovek - najveći neprijatelj

Veće vrste morskih pasa, poput tigrastih ajkula i čekićara, poznati su predatori morskih kornjača. Orke (kitovi ubice) ponekad love morske kornjače, koristeći svoje oštre zube i snagu da probiju njihove oklope. U područjima gde se morske kornjače približavaju obalama, mogu postati plen krokodila i aligatora. Ipak, najveća pretnja ovim životinjama je čovek.
Urbanizacija obala, turistički razvoj i erozija plaža smanjuju broj mesta za polaganje jaja. Mnoge plaže koje su nekada bile pogodne za polaganje jaja sada su pretrpane hotelima i drugim građevinama.
| Plastični otpad u okeanima predstavlja veliku pretnju jer kornjače često greškom jedu plastične kese, što može dovesti do zapušenja probavnog sistema. Takođe, mikroplastika može imati štetne efekte na zdravlje kornjača kada je progutaju. Promene temperature mora utiče na obrasce migracije i dostupnost hrane. Pored toga, porast temperature peska može dovesti do disbalansa u polovima novorođenih kornjača, što može imati dugoročne efekte na populacije.
U mnogim delovima sveta, ljudi love morske kornjače zbog mesa, jaja i oklopa. Iako su mnoge zemlje uvele zakone za zaštitu kornjača, sprovođenje tih zakona je često nedovoljno. Ribolovne aktivnosti su jedna od većih opasnosti po morske kornjače i u Jadranskom moru. Procenjuje se da se godišnje uhvati oko 5.000 morskih kornjača, u mrežama na dnu mora. Ove kornjače često budu u hibernaciji i mogu se spasiti i vratiti u more pravilnim postupanjem ribara. Međutim, stajaće mreže predstavljaju veliki problem jer gotovo sve uhvaćene kornjače uginu zbog gušenja, s obzirom da mreže dugo ostaju u moru. Parangali su takođe opasni pošto kornjače često progutaju plen sa njih, uključujući i udice koje oštećuju njihov digestivni sistem i često dovode do uginuća.
Svetlost urbanih područja može dezorijentisati mlade kornjače, odvodeći ih od mora i povećavajući njihovu izloženost predatorima i dehidraciji. Takođe, svetlosno zagađenje može ometati odrasle ženke u nalaženju pogodnih mesta za polaganje jaja.

ŽIVI SVET

Eretmochelys imbricata

Na granici izumiranja

Najmanje šest od sedam vrsta morskih kornjača na granici su izumiranja. Na globalnom nivou, brojne organizacije rade na očuvanju morskih kornjača i njihovih staništa. Ove inicijative uključuju zaštitu plaža za polaganje jaja, sprovođenje programa za smanjenje zagađenja plastikom i edukaciju lokalnih zajednica o važnosti očuvanja morskih kornjača. WWF je pokrenuo akciju „usvoji morsku kornjaču” putem koje se obezbeđuju redovne donacije za zaštitu ove vrste pošto se simboličnim usvajanjem morske kornjače podržava rad na terenu usmeren na zaštitu ugroženih vrsta (https://donacije.wwfadria.org/rs/adoption/usvoji-morsku-kornjacu).
Jedan od uspešnih pristupa je postavljanje zaštićenih područja gde su plaže zatvorene za turiste u vreme polaganja jaja. Takođe, mnoge organizacije rade na rehabilitaciji povređenih kornjača i ponovnom puštanju u divljinu. Programi markiranja i praćenja kornjača pomažu naučnicima da bolje razumeju njihove migracione obrasce i identifikuju ključne pretnje.

ŽIVI SVET

Lepidochelys kempii

 

Dr Ana Paunović



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 118
Planeta Br 118
Godina XXI
Jul - Avgust 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA