MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

 

Dr Milan Gnjatović,
profesor na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu

U celofanu „mašinskog učenja“

Na ramenu diva

 

Poput pisaca koji su izlašli iz Gogoljevog šinjela, za istraživanja u oblasti veštačke inteligencije može se reći da su izašla iz matematičkog šinjela. I od tada se vrte u krug.
Možda se jedina skromna izjava koja se pripisuje Isaku Njutnu (Isaac Newton) nalazi u pismu koje je uputio kolegi fizičaru Robertu Huku (Robert Hooke): „Ako sam video dalje od drugih, to je bilo zbog toga što sam stajao na ramenima divova“. Bilo da se radi o ličnoj skromnosti ili, kao što neki autori tvrde, slabo prikrivenoj uvredi upućenoj onižem i pogrbljenom Huku na račun njegovog fizičkog izgleda, Njutnov doprinos nauci ostaje neosporan. Njegovi sledbenici su imali diva na čija ramena su mogli da stanu. Jedan od problema savremene veštačke inteligencije je taj što ova oblast zaboravlja na čijim ramenima stoji.

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Istorija veštačke inteligencije napisana je jezikom matematike. Jezikom koji reflektuje mehanički koncept sveta duboko ukorenjen u savremenu kulturu, ali toliko formalnim i zahtevnim da nikada nije postao deo organskog utiska sveta. I zato je uobičajeno razumevanje  razvoja veštačke inteligencije kod posmatrača i naivnih praktikanata suštinski odvojeno od razumevanja njenih matematičkih korena.
Po opšteprihvaćenoj i besmislenoj šemi, sadašnjost se uzima kao prirodno težište iz kojeg nedovoljno obavešteni posmatrač procenjuje značaj pojedinačnih rezultata po sledećem ključu: što je „doprinos“ bliži trenutku iz kojeg se posmatra, ma koliko efemeran bio, to je njegov značaj veći. Tako se decenije rada naučne zajednice od pre pola veka bahato komprimuju u fusnotu i posmatraju isključivo anegdotalno, potpuno ignorišući vredne naučne doprinose ostvarene u ovom periodu. Ovaj „period“ uobičajeno se referiše izrazom „dobra stara veštačka inteligencija“ (engl. good old-fashioned artificial intelligence), čiji podkontekst često sugeriše da se radi o početnim nesigurnim koracima i prevaziđenim pokušajima da se reprodukuju ljudske kognitivne sposobnosti. S druge strane, savremene tendencije, koje se uobičajeno zavijaju u celofan „mašinskog učenja“, naduvavaju se do nivoa koopernikanskih otkrića, iako neretko predstavljaju ponovno izmišljanje „dobrih starih“ statističih metoda.

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Noam Čomski


Postojanje čuda narušava prirodne zakone

Ono što se već neko vreme pogrešno prepoznaje kao metodološki napredak predstavlja, u stvari, povratak na koncepte karakteristične za oblast kibernetike, zaboravljenog prethodnika veštačke inteligencije iz pedesetih godina prethodnog veka. Metodološka putanja je ciklična ili, u najboljem slučaju, spiralna. Matematika od početka predstavlja glavni izvor metodoloških alata veštačke inteligencije, s tim što naučna zajednica u različitim periodima bira različite alate: slično kao što sezonski menja odeću. Razvoj veštačke inteligencije se, tokom prve četiri decenije, zasnivao na ideji da logika predstavlja osnovu mašinske inteligencije, a u naredne tri decenije (tj. do sadašnjeg trenutka) na statističkim metodama. Praktična dostignuća ostvarena u potonjem periodu dovela su do toga da metode iz prve četiri decenije skoro isčeznu iz kolektivne svesti naučne zajednice. Međutim, iako ova dostignuća nisu zamenarljiva, ne treba ih mešati s naučnim napretkom jer su prevashodno omogućena time što su procesorski i memorijski kapaciteti računara dostigli nivo da mogu da podrže zahtevno algoritamsko izvršavanje ranije definisanih matematičkih modela.
Primera radi, jedna od fundamentalnih matematičkih formula na kojima se zasnivaju savremeni sistemi tzv. veštačke inteligencije nastala je pre više od dva veka argumentovanom odbranom jednog religioznog pojma. Polovinom osamnaestog veka, Hjum (David Hume) je izneo svoj argument da postojanje čuda narušava prirodne zakone i da je verovatnije da su svedočenja o čudima zlonamerno motivisana ili posledica zabluda nego istinita. Kao primer uzeo je uskrsnuće mrtvih. U svom odgovoru na Hjumov argument, engleski prezbiterijanski sveštenik Tomas Bajes (Thomas Bayes) predstavio je matematičku formulu za korigivanje procenjenih verovatnoća događaja na osnovu drugih realizovanih događaja. Danas je tzv. bajesovski pristup mašinskom učenju neizostavni deo savremenih univerzitetskih kurikuluma, a činjenica da je Bajesovo ime opstalo u savremenom diskursu mašinskog učenja predstavlja ozbiljnog kandidata za čudo.

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Isak Njutn

Programi Eliza i Peri

Noam Čomski (Noam Chomsky), kognitivni lingvista koji je po mnogo čemu značajan za razumevanje savremenih tendencija u istraživanjima veštačke inteligencije, otvorio je jedno od svojih mnogobrojnih javnih predavanja utiskom da se glavna revolucija kognitivnih nauka desila u 17. veku i da je ono što je tad počelo da se otkriva danas uglavnom izgubljeno. Čomski zna da prethodnike ne treba zaboravljati. Čak ni kad mislite da nisu u pravu.
Godine 1959. Čomski je objavio kritičku recenziju Skinerove (Burrhus Frederic Skinner) knjige, koji je u tom trenutku bio „zvezda“ bihevioralne psihologije, dovodeći u pitanje opravdanost njegovih pretpostavki o biheviorističkim principima usvajanja jezika. Utisak o sukobu Davida i Golijata jezgrovito opisuje činjenica da Skiner u svom odgovoru snishodljivo referiše ovu recenziju kao „izveštaj otkucan na 55 strana od strane nekoga za koga nisam nikad čuo, po imenu Noam Čomski“. Međutim, iz dugoročne debate koja je usledila Čomski je izašao kao pobednik, a psihologija je opet počela da prepoznaje kognitivne koncepte.
Da naučne debate nisu uvek hermetične, pokazuje činjenica da se refleksija ove debate može pronaći u prva dva programa za tekstualnu konverzaciju na prirodnom jeziku između ljudi i računara, implementiranih šezdesetih godina prethodnog veka. „Program Eliza“, koga je napravio Jozef Vajcenbaum (Joseph Weizenbaum) na Masečusetskom insitutu za tehnologiju, simulirao je psihoterapeuta. „Program Peri“, kojeg je dizajnirao Kenet Kolbi (Kenneth Colby) na Stenfordu, simulirao je paranoičnu osobu. Metodološka razlika u razvoju ovih programa oslikavala je intelektualnu podelu prisutnu u debati između Čomskog i Skinera. Sticajem okolnosti, „Eliza“ je ostala upamćena u narednim decenijama dok je „Peri“ zaboravljen iako se pristup na kojem je zasnovan nalazi na trenutno dominantnoj metodološko liniji u oblasti veštačke inteligencije.
Ako želite sažetu poruku ovog teksta: naučnici i programeri su postojali i pre Gugla i Amazona. Prenesite to deci.

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

 

 

Dr Milan Gnjatović,
profesor na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu

 

 



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA