MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ZELENI DOGOVOR

 

Mr Aleksandra Vučinić i dr Vladica Božić

Nova razvojna strategija

Klimatski neutralna Evropa?


Porast broja stanovnika na Zemlji i zadovoljavanje potreba potrošačkog društva uticao je na preveliko trošenje prirodnih resursa i energije, što je dovelo do osiromašenja resursa u zadnjih dvesta godina. Tokom poslednje četiri decenije, globalna upotreba sirovina se gotovo utrostručila, sa 26,7 milijardi t u 1970. godini na 92,1 milijardu t u 2017. godini, sa predviđanjima da će do 2050. godine biti između 170 i 180 milijardi t! Ovakvo trošenje sirovina je istovremeno povećalo zagađenje i uticalo na klimatske promene pa se u poslednjih nekoliko decenija pokrenula globalna diskusija o mogućnostima opstanka čovečanstva na Zemlji uz postojeće trendove porasta svetske populacije, industrijalizacije i proizvodnje hrane, koja je pokazala da se rešavanju ovog problema mora pristupiti sistematski.

ZELENI DOGOVOR

Na prvoj konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju održanoj u Rio de Žaneiru 1992. godine usvojena je Deklaracija o životnoj sredini i razvoju, često skraćeno nazvana Rio Deklaracija. U septembru 2015. godine Generalna skupština UN (194 članice) je usvojila rezoluciju pod nazivom „Transformacija našeg sveta: Agenda 2030 održivog razvoja”, a u decembru iste godine je usvojen i Pariski sporazum o klimi, što su dva globalna strateška dokumenta koja obavezuju države da pokrenu promene koje će dovesti do stvaranja održivog i klimatski neutralnog društva.
Zabrinuta stanjem životne sredine EU je od 2006. godine samostalno počela usvajanje dokumenata i propisa koji će omogućiti tranziciju ekonomskog modela i društva u celini radi postizanja održivog razvoja za ostvarivanje blagostanja građana. Evropska komisija je u sam vrh svojih prioriteta stavila razvoj čistijih tehnologija podsticanjem inovacija i mobilizacijom istraživanja radi smanjenja emisija štetnih gasova, sa ambicijom da EU postane svetski lider u cirkularnoj ekonomiji. Krajem 2015. godine usvojen je novi zakonodavni okvir koji kroz investicije podstiče prelaz privrede na cirkularnu ekonomiju kako bi se modernizovala i osnažila privreda Evrope, povećala njena produktivnost i obezbedio održiv ekonomski rast u budućnosti. Evropska unija je sebi postavila za cilj da se transformiše u pravedno i prosperitetno društvo sa modernom, resursno efikasnom i konkurentom privredom kako bi do 2050. godine postala prvi klimatski neutralan kontinent na svetu.

Evropski zeleni dogovor

Da bi ispunila ovaj cilj, u decembru 2019. godine nova Evropska administracija je predstavila „Evropski zeleni dogovor” (European Green Deal) - mapu puta sa aktivnostima za zaustavljanje klimatskih promena očuvanjem biološke raznovrsnosti i smanjenjem zagađenja efikasnijom upotrebom resursa i prelaskom na cirkularnu ekonomiju. Evropski zeleni dogovor predstavlja strategiju za primenu Agende 2030 programa UN i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
Ova strategija obavezuje na primenu mera i aktivnosti radi smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi koji bi se ostvario: većim korišćenjem čiste energije, povećanom upotrebom ambalaže koja se ponovo može upotrebiti ili reciklirati, smanjenjem nastajanja otpada, poboljšanjem javnog prevoza, čistijom i zdravijom vodom, smanjenjem zagađenja vazduha i zemljišta, proizvodnjom zdravije hrane... Radi postizanja klimatski neutralne ekonomije i zaštite životne sredine koju je EU propisala, potrebna je nova industrijska politika zasnovana na cirkularnoj ekonomiji, što zahteva i promenu zakonodavnog okvira u relevantnim oblastima. Donošenje Industrijske strategije EU i novog Akcionog plana za cirkularnu ekonomijuu martu 2020. godine, kao i evropskog Zakona o klimi u martu 2021. godine treba da pomogne zemljama članicama da modernizuju industriju i naprave tranziciju sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Novi Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju ima za cilj održivo korišćenje resursa podsticanjem smanjenjai ponovnom upotrebom materijala umesto reciklaže i propisuje zahteve za sprečavanje stavljanja opasnih proizvoda na tržište EU. Posebna pažnja je posvećena sektorima tekstila, građevinarstva, elektronike i plastike. Komisija će predložiti mere da se obezbedi da sva ambalaža u EU do 2030. godine može da se ponovo upotrebi ili reciklira. Novi poslovni modeli zasnovani na rentiranju robe i usluga će pomoći promeni obrasca potrošnje koji će biti u skladu sa održivim razvojem.
Da bi Evropa postala prvi klimatski neutralan kontinent, potrebno je dosta ulaganja u čistu energiju, cirkularnu ekonomiju i poljoprivredu. Investicioni plan Zelenog dogovora predviđa mobilizaciju i investiranje 1.000 milijardi evra u narednih 10 godina! Sredstva će biti obezbeđena iz više izvora: iz EU i nacionalnih budžeta, javnih i privatnih investicija, fondova za klimatsku akciju, fondova koji investiraju u borbu protiv klimatskih promena, kredita banaka i dr. Deo Održivog Evropskog investicionog plana (Sustainable Europe Investment Plan) je i Mehanizam za pravednu tranziciju (Just Transition Mechanism), koji će mobilisati preko 100 milijardi evra do 2030. godine da bi se ispunili ciljevi Zelenog dogovora.

ZELENI DOGOVOR

EU i zapadni Balkan

EU kao globalni predvodnik u promenama pripremila je Zelenu agendu za zapadni Balkan koja će pomoći zemljama našeg regiona da se prilagode evropskim propisima i standardima kako bi ispunili kriterijume za ulazak u ovu zajednicu. Deklaracija je potpisana u novembru 2020. u Sofiji i obuhvata pet oblasti na kojima se zasniva dalji rast i razvoj celog regiona: dekarbonizacija (klima, energetika, mobilnost), cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja vazduha, voda i zemljište, održiva poljoprivredna i prehrambena proizvodnja, biodiverzitet (zaštita i obnova eko-sistema). U oktobru 2021. godine šefovi država i vlada zapadnog Balkana postigli su dogovor s EU o sprovođenju Akcionog plana za Zelenu agendu, što im otvara put ka ostvarivanju Ekonomskog i investicionog plana za region vrednog skoro 30 milijarda evra. Investicioni paket se sastoji od 9 milijardi evra u grantovima i 20 milijarda evra ulaganja, koja će se sprovesti preko novog Mehanizma garancija za Zapadni Balkan (Western Balkans Guarantee Facility).
U Akcionom planu za Zelenu agendu za zapadni Balkan za period do 2030. godine najvažniji segmenti su: naplata emisija gasova sa efektom staklene bašte, planovi za postepeni prestanak korišćenja uglja, regionalne integracije, kontrola zagađivanja i zaštita životne sredine. Zemlje zapadnog Balkana u središte svih privrednih aktivnosti treba da stave održivi razvoj, štednju resursa, zaštitu prirode i klimatsku akciju i da se usklade s ciljevima EU. Kao indikativni rok za usklađivanje sa evropskim Zakonom o klimi i usvajanje vizije o postizanju klimatske neutralnosti postavljena je 2025. a 2024. godina je određena za harmonizaciju sa Sistemom EU za trgovanje emisijama (EU ETS) i uvođenje drugih instrumenata za naplatu ugljenika. Ceo Zapadni Balkan bi do 2023. trebalo da usvoji strategije koje će obuhvatiti ceo životni ciklus proizvoda.

ZELENI DOGOVOR

Srbija u svetlu novih tendencija

Republika Srbija je institucionalno preduzela nekoliko važnih koraka na prelasku sa linearne na cirkularnu ekonomiju. Vlada je u februaru 2016. godine usvojila dopune Zakona o upravljanju otpadom, čime je stvoren osnov za uvođenje cirkularne ekonomije i otvaranje „zelenih” radnih mesta, koja bi efikasnom upotrebom resursa i obnovljivih izvora energije omogućila dodatni rast ekonomije i povećanje BDP-a. Jedno poglavlje u Strategiji industrijske politike Republike Srbije za period 2021-2030. koja je usvojena u martu 2020. godine je posvećeno cirkularnoj ekonomiji i smanjenju emisije CO2. U aprilu 2020. godine pripremljen je dokument „Mapa puta za cirkularnu ekonomiju u Srbiji” koji treba da podstakne društvo na sistemske promene u razmišljanju, kulturi i odnosu prema resursima, donosioce odluka na političko obavezivanje za promene javnih politika i dijaloga u kontekstu cirkularne ekonomije, a industriju da primeni cirkularne modele u proizvodnji.
Dokument javne politike „Program razvoja cirkularne ekonomije za period 2022-2024” biće izrađen tokom 2021. godine i njime će biti određene mere i aktivnosti koje će pomoći primeni koncepta cirkularne ekonomije u Srbiji. Priprema strateškog okvira za cirkularnu ekonomiju je utvrđena i kao mera u Programu ekonomskih reformi (Economic Reform Programme–ERP), koji predstavlja jedan od najvažnijih strateških dokumenata u ekonomskom dijalogu sa Evropskom komisijom i državama članicama EU. Cilj ovog dokumenta je priprema Republike Srbije kao države kandidata za članstvo u EU, za učešće u procesu ekonomskog i fiskalnog nadzora država članica EU.

 

Mr Aleksandra Vučinić i dr Vladica Božić

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA