MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 101 | SUPERRAČUNARI/big data
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 101
Planeta Br 101
Godina XVIII
Jul-Avgust-Septembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

Gordana Tomljenović

Vek i po od otkrića DNK

Zaboravljeni naučnik otkrio tajnu života

 


Dezoksiribonukleinska kiselina opisana je još 1871. godine, mnogo pre no što su njenu strukturu prikazali Krik i Votson, kojima se često pripisuje “otkriće” DNK. Opisao ju je manje poznati švajcarski istraživač Johan Fridrih Mišer, koji je ovu nukleinsku kiselinu izolovao i identifikovao dve godine ranije, 1869, ne sluteći kuda će sve nauka otići vođena njegovim otkrićem

MEDICINA

Već svima poznata PCR metoda kojom se identifikuje prisustvo novog koronavirusa u ljudskom organizmu samo je jedan od proizvoda modernih bionauka, u čijem središtu je nova tehnologija takozvanog sekvenciranja dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), ključnog nosioca naslednih informacija “zapisanih” u genomu svakog živog organizma. Kao deo najsavremenijih genetičkih istraživanja, sekvenciranje DNKomogućilo je da se nasledne informacije lako “čitaju” i reprodukuju te je, zahvaljujući tome, 2003. godine dekodiran i gotovo kompletan ljudski genom.
Danas, veštačke, hemijski sintetizovane kratke sekvence DNK izuzetno su važne za bezbrojne biotehnološke upotrebe u medicini i u industriji - za identifikaciju različitih bolesti, za sintezu veštačkih gena, za proizvodnju savremenih lekova i drugo. Štaviše, dezoksiribonukleinska kiselina danas se opisuje kao “zvezda modernih bionauka”, a 21. vek se označava kao “vek DNK”.

 

Otkriće “nukleina”


MEDICINA

Johan Fridrih Mišer


Sofisticirani proizvodi manipulacije DNK vrhunac su naučnog razvoja u poslednjih nekoliko decenija, ali je malo poznato da se zasnivaju na otkriću koje datira vek i po unazad. Čak je i među upućenijima malo onih koji su svesni činjenice da je temelje za otkrića u molekularnoj biologiji, koja su usledila, zapravo postavio Fridrih Mišer, i to pun vek pre Krika i Votsona kojima se često pripisuje otkriće DNK i “tajne života”, 1953. godine.U medijskim ali i stručnijim napisima o radu pomenute dvojice naučnika obično se navodi da se “u njihovo vreme već znalo za postojanje DNK, kao i za njegovu ulogu u nasleđivanju”, ali bez informacije o tome ko je i kada je identifikovao postojanje (dezoksiribo)nukleinske kiseline. Ono što se, naime, ni do polovine 20. veka nije znalo o DNK,bila je njena tek naslućivana struktura. Otkrili su je engleski biofizičar F. Krik i američki molekularni biolog Dž. Votson, koji su se, početkom šezdesetih godina prošlog veka, proslavili svojim prikazom trodimenzionalnog modela DNK. Strukturno opisavši DNK kao molekul u obliku dvostruke spirale uvijene oko iste ose, anglo-američki naučni dvojac je izazvao pravu malu revoluciju u biologiji i genetici. Zahvaljujući tome, Krik i Votson su, sa kolegama na čijim eksperimentima su neposredno izgradili svoje otkriće, 1962. godine podelili Nobelovu nagradu za medicinu. Dezoksiribonukleinska kiselina je, međutim, opisana još 1871. godine, perom manje poznatog švajcarskog istraživača Johana Fridriha Mišera, koji je ovu nukleinsku kiselinu izolovao i identifikovao dve godine ranije, 1869, ne sluteći kuda će sve nauka otići vođena njegovim otkrićem.
Rođen 1844. godine u Bazelu, u Švajcarskoj, mladi Mišer se školovao za lekara, ali se opredelio za istraživačku karijeru, i to u vreme kad je biohemija bila vrlo mlada nauka. Godine 1868. počeo je da radi u Tibingenu, u Nemačkoj, u laboratoriji Feliksa Hope-Sejlera, vodećeg istraživača na polju tada nove nauke koja je počinjala da otkriva hemijske aktivnosti žive ćelije. Proučavajući hemijski sastav ćelije, Mišer se fokusirao i na ćelijsko jezgro neutrofila, zaštitinih belih krvnih zrnaca koje je izolovao iz gnoja hirurških pacijenata.

MEDICINA

Laboratoriji Feliksa Hope-Sejlera

MEDICINA

Tibingen, Nemačka

Ubrzo je otkrio da jezgro ćelije sadrži supstancu koja se bitno razlikuje od belančevina i masti u ostatku ćelije. Novoj supstanci bogatoj fosforom i azotom, koja će kasnije biti nazvana dezoksiribounkleinska kiselina, on je dao ime nuklein. Iako se sve to događa 1869. godine, Mišerov pretpostavljeni je insistirao da mladi istraživač svoje otkriće proveri i potvrdi ponavljanjem eksperimenata, te je ono obelodanjeno tek dve godine kasnije, 1871. godine. Pritom, Mišer je verovao da će nuklein po značaju da bude jednako važan kao i proteini i lipidi, ne sluteći da je zapravo otkrio nosioca naslednih osobina svakog živog bića na planeti.

Sveprisutna DNK

Nasledni ljudski materijal, poznat kao dezoksiribonukleinska kiselina, ili DNK, jeste dugačak molekul, koji sadrži sve informacije neophodne jednom organizmu za razvoj i za razmnožavanje. Nalazi se u svakoj ćeliji tela, i prenosi se sa roditelja na dete.

MEDICINA

Džejms Votson i Frensis Krik

Ne iz beživotne materije

Međunarodni naučni časopis ScienceDirect podseća tim povodom da je druga polovina 19. veka bila period u kome je nauka uspostavila mnoge ključne pojmove u biologiji. Fokus biologa se tada, pre svega, preusmerava sa proučavanja organizama, organa ili tkiva, na proučavanje ćelija kao njihovih sastavnih delova. Šlajden i Švan pokazuju da sva tkiva imaju ćelijsko poreklo, i da se i životinje i biljke sastoje od istih organizacionih jedinica, ćelija, koje u međusobnom dejstvu stvaraju složene organizme. Paster i Virhov, između ostalih, eksperimentalno dokazuju da nove ćelije mogu da nastanu samo iz drugih ćelija, čime je opovrgnuta preovlađujuća teorija o spontanom stvaranju novih ćelija iz beživotne materije.

MEDICINA

Čarls Darvin

MEDICINA

Gregor Mendel

Paralelno sa ovim otkrićima u citologiji, razrađuju se osnovni koncepti nasleđivanja i evolucije. Darvin i Valas obelodanjuju svoju teoriju evolucije prirodnom selekcijom, a odmah potom Darvin objavljuje čuvenu knjigu “O poreklu vrsta” (1859. godine). Šest godina kasnije, zahvaljujući svojim eksperimentima s graškom, Mendel otkriva zakone nasleđa,  koje 1900. godine „ponovo otkrivaju“ Korens, De Vri, i Čermak. Zapažanja Boverija, Fleminga, Hekela i Vilsona -između ostalih - kombinuju nova polja citologije i genetike, i postavljaju temelje citogenetike. Hekel sugeriše da jezgro ćelije sadrži faktore odgovorne za prenos naslednih osobina, a Fleming opisuje morfologiju i ponašanje hromozoma tokom mitoze, formulišući nova imena „hromatin“ i „mitoza“; krajem 19. veka, Boveri unapređuje teoriju po kojoj hromozomi ne samo što sadrže genetske informacije u ćeliji, već, pojedinačno, nose različite delove naslednog materijala.
Iako ova brojna otkrića, kao i formulisanje novih kocepata, nailaze na veliko zanimanje naučne zajednice, otkriće nukleina, ili DNK, uglavnom nije bilo dovoljno cenjeno. Bez obzira na činjenicu da je saznavanje o molekularnoj osnovi ćelijskog života postalo jedan od najzanimljivijih naučnih problema tog vremena, sve do sredine 20. veka - do objave Krika i Votsona - niko zapravo nije shvatao stvarni značaj Mišerovih nalaza. Mišer je preminuo pola veka pre toga, 1895. godine, te je uglavnom ostao zaboravljen i retko ko mu je odavao priznanje za otkriće DNK.

PCR test

Lančana reakcija polimeraze (PCR) primenjuje se u mnogim oblastima biologije i medicine, uključujući i medicinsku dijagnostiku. To je laboratorijska tehnika koja se koristi za pravljenje mnogih kopija - miliona ili milijardi kopija - određenog regiona DNK, koji je od značaja za neko istraživanje, da bi on mogao da se analizira ili koristi na neki drugi način. Na primer, to može da bude gen čiju funkciju istraživač želi da razume, ili genetski marker koji forenzičar koristi za poređenje DNK sa mesta zločina sa DNK osumnjičenog.
Testom PCR otkriva se i genetski materijal određenog organizma, kao što je virus, na primer; on može da otkrije prisustvo virusa ukoliko je osoba zaražena u vreme testa, ali otkriva njegove fragmente čak i kad infekcije više nema. Takođe, DNK koja je umnožena PCR testom može da se sekvencira, može da se vizualizuje gel elektroforezom, ili da se klonira u plasmid, za primenu u daljim eksperimentima.



 

Gordana Tomljenović

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA