MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 100 | 100 BROJEVA „PLANETE”
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 100
Planeta Br 100
Godina XVIII
April-Maj-Jun 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

Gordana Tomljenović

Da li preležani COVID-19 ostavlja posledice?

Kardiovaskularni sistem na udaru novog koronavirusa

 

MEDICINA

Mr sc med dr Bojan Ilisić

 


Pandemija koja traje, nedvosmisleno je pokazala da infekcija novim koronavirusom, SARS-CoV-2, koji izaziva bolest COVID-19, može strukturno i funkcionalno da utiče na gotovo sve telesne organe. Kad je o kardiovaskularnom sistemu reč, širom sveta je kod obolelih zabeležena učestala pojava oštećenja srca, vaskularne disfunkcije i tromboza, čak i kod onih osoba koje u početnim fazama bolesti nisu imale, ili su imale blage simptome. Potom su, po preležanoj bolesti COVID-19, lekarima sve češće počeli da se javljaju rekonvalescenti koji prijavljuju perzistentne simptome kao što su umor, bolovi u grudima, otežano disanje, nesanica, glavobolja.

 

Dosadašnja istraživanja pokazala su da bilo koji segment vaskularnog sistema na različite načine može da bude zahvaćen COVID-19 infekcijom, uključujući i burne imunološke odgovore i posledične lokalne i sistemske zapaljenske reakcije. Imajući to u vidu, globalna zdravstvena javnost bavi se i novim pandemijskim pitanjima: da li je akutna faza COVID-19 pripremni teren za potencijalno dugotrajnije posledice po kardiovaskularno zdravlje, i povećan rizik za srčanu insuficijenciju, srčane aritmije, oštećenja miokarda ili čak iznenadnu srčanu smrt, za ubrzanu aterosklerozu i tromboembolijsku bolest? Kako sprečiti takve buduće događaje? Kako pratiti stanje osoba koje su preležale COVID-19 i imaju siptome takozvanog “produženog” COVID-a ili post-COVID19 sindroma?

Obimni vaskulitis

Mr sc med dr Bojan Ilisić, načelnik Bel Medic Centra za interventnu kardiologiju, potvrđuje da, u okviru pandemije, poseban problem predstavlja veliki broj pacijenata koji se javljaju i nakon prebolovanog COVID-19, žaleći se na upornu malaksalost i druge pomenute simptome “produžene” bolesti.
Već na osnovu svetskih iskustava sa ranijim epidemijama koronavirusa, teškim respiratornim sindromom SARS (Severe Acute Respiratory Syndrome) i bliskoistočnim MERS (Middle East Respiratory Syndrome), moglo se pretpostaviti da će neki od pacijenata, nakon preležane  infekcije novim koronavirusom SARS-CoV-2 imati poremećenu plućnu funkciju, smanjen funkcionalni kapacitet, kao i psihološke konsekvence u vidu depresije, post-traumatskog stresa i raznih drugih psiholoških problema. Ali, kod COVID-19 su se kardiovaskularne komplikacije bolesti pokazale kao naročito zabrinjavajuće. Kod pacijenata koji su preminuli od COVID-19 infekcije, retke obdukcione studije pokazale su postojanje vaskulitisa (zapaljenja unutrašnjih ovojnica krvnih sudova, endotela), kao i trombozu svih krvnih sudova, od najmanjih do najvećih, kako u venskom, tako i u arterijskom sistemu.
Široko rasprostranjeni vaskulitis svakako dopinosi trombozi, hemodinamskoj nestabilnosti i poremećaju regulacije autonomnog nervnog sistema. Zahvaćenost krvnih sudova infekcijom SARS-CoV-2 je nešto što je zaista specifično za novi koronavirus, kaže dr Ilisić, i što može da ima veoma važne i dugoročne konsekvence, ali zasad nije jasno kakve će dugoročne posledice COVID-19 imati na kardiovaskularni sistem. Sve to je, naravno, uzrok velike zabrinutosti u naučnoj zajednici, kako zbog lečenja u akutnoj fazi bolesti, tako i zbog nejasnih implikacija po dugoročno zdravlje pacijenata.

MEDICINA

Specifični miokarditis

Budući da COVID-19 u akutnoj fazi pogađa kardiovaskularni sistem, smatra se da je i post-COVID 19 sindrom velikim delom uslovljen dejstvom virusa na srce i krvne sudove. Govoreći o mehanizmima delovanja akutne bolesti na kardiovaskularni sistem, naš sagovornik objašnjava da novi koronavirus ulazi u ćelije vezujući se, po principu ključa i brave, za takozvane ACE-2 receptore. Osim u plućima, ACE-2 receptori su najbrojniji u tkivima srca i krvnih sudova.
Dr Ilisić navodi nekoliko načina na koji srce i krvni sudovi bivaju zahvaćeni ovom bolešću. Zbog poremećenog odnosa potreba srčanog mišića (miokarda) za kiseonikom, i dopreme kiseonika, može da se javi infarkt miokarda, i to najčešće kod bolesnika sa najtežom kliničkom slikom COVID-19, koji od ranije imaju suženja krvnih sudova srca. Kod ove vrste infarkta koji ima vrlo visok mortalitet, srce je indirektno pogođeno teškim poremećajem cirkulacije kao što su sepsa ili septički šok. Može, takođe, da dođe do zapaljenja srčanog mišića, miokarditisa, sa ili bez zahvatanja srčane ovojnice (mioperikarditisa), kao i do poremećaja zgrušavanja krvi koji uzrokuju tromboze manjih ili većih krvnih sudova. Kardiovaskularnoj patologiji u COVID-19 pripadaju i zapaljenski sindrom i autoimuna reakcija, koji mogu da uzrokuju zapaljenje krvnih sudova i pogoršanje ili ubrzavanja procesa ateroskleroze.
Poznato je da ima više virusa, uključujući i virus gripa, koji izazivaju zapaljenske procese, pa i upalu srčanog mišića, miokarditis. Kod infekcije virusom SARS-CoV-2 može se, međutim, očekivati češća infekcija srca nego kod drugih virusa, s obzirom na relativno veliku gustoću ACE-2 receptora u srcu, kao i na trajanje zarazne faze bolesti. Retke obdukcione studije koje su dosad objavljene ukazuju da je oko 60 odsto umrlih od COVID-19 imalo zapaljenje srčanog mišića. Osim toga, studije su pokazale da čak 80 odsto pacijenata sa težim oblikom bolesti ima određeni stepen zahvaćenosti srca infekcijom, a 25 odsto njih ima dokaze o postojanju aktivne infekcije još tri meseca nakon preležane bolesti.

MEDICINA

Sama klinička slika se, prema rečima dr Ilisića, ne razlikuje mnogo od virusnog miokarditisa izazvanog drugim kardiotropnim virusima. Varira od vrlo blage, do vrlo teške kliničke slike u vidu popuštanja srca, kardiogenog šoka, malignih aritmija, post-virusne kardiopatije. Pritom, oštećenja srca mogu da budu trajna ili prolazna.
Pacijenti sa virusnim miokarditisom bez poremećaja funkcije srca u akutnoj fazi bolesti generalno imaju dobru prognozu, i kod njih se u najvećem broju slučajeva očekuje potpuni oporavak. Kod pacijenata sa umereno do teško poremećenom funkcijom srca, 50 odsto njih će se u roku od godinu dana potpuno oporaviti, dok će 25 odsto razviti hroničnu srčanu slabost, a čak 25 odsto njih će zahtevati kompleksne intervencije na srcu, uključujući i transplantaciju srca.

Oprez kod sportista

Dugoročni efekti i posledice COVID-19 miokarditisa za sad nisu poznati, ali s obzirom na veliku zahvaćenost populacije infekcijom, i na učestalu tešku kliničku sliku, smatra se da će dugoročne posledice zapaljenja srčanog mišića u okviru ove bolesti biti ozbiljne, kako na nivou individualnog pacijenta, tako i na populacionom nivou. Dr Ilisić, u tom kontekstu, upozorava i na opasnost od neprepoznatog ili nelečenog miokarditisa izazvanog virusom SARS-CoV-2, posebno kod sportista.
Iz ranijih naučnih studija poznato je, naime, da neprepoznati i nelečeni miokarditis predstavlja faktor rizika za nastanak iznenadne srčane smrti za vreme umerene ili teške fizičke aktivnosti. Mladi sportisti su u tom smislu posebno rizična populacija. Kod mladih i zdravih pacijenata COVID-19 najčešće prođe sa blagim simptomima ili asimptomatski, što predstavlja poseban problem jer se ovi pacijenti često vraćaju ranijem obimu fizičkih aktivnosti bez ikakve lekarske kontrole i pripreme, i tako se izlažu dodatnom riziku.
Budući da veliki broj miokarditisa prođe bez, ili sa minimalnim simptoma, i pacijenti oboleli od COVID-19 sa lakšom kliničkom slikom imaju određeni rizik za nastanak komplikacija. Iako se najteže i dugoročne posledice COVID-19 po kardiovaskularni sistem očekuju kod pacijenata koji su imali tešku kliničku sliku, iz iskustva se zna da i lakše oboleli imaju povećan rizik od aritmija, popuštanja srca, pa čak i iznenadne srčane smrti. Dr Ilisić, zato, naglašava da je kod svih pacijenata koji su preležali COVID-19, a naročito kod mladih sportista koji su izloženi teškim fizičkim naprezanjima, pre povratka uobičajenim aktivnostima neophodna lekarska kontrola i detaljan pregled kardiovaskularnog sistema.

Kardio-renalni sindrom

Infekcija novim koronavirusom SARS-CoV-2 može, u većoj ili manjoj meri, da zahvati bilo koji organski sistem. Poznato je, međutim, da je bubrežna patologija u funkcionalnoj vezi sa stanjem kardiovaskularnog sistema, te se u COVID-19 može govoriti i o specifičnom kardio-renalnom sindromu. Prema nekim inostranim studijama, kod pacijenata koji su zahtevali bolničko lečenje od COVID-19, čak 50 odsto njih je imalo akutno pogoršanje bubrežne funkcije koja je bilo povezano sa lošom dugoročnom prognozom. Prema rečima dr Ilisića, smatra se da se kod ovih pacijenata razvija istovremeno oštećenje srca i bubrega. Mehanizam tog oštećenja nije sasvim poznat, ali se zna da je prognoza kod bolesnika koji imaju ovaj sindrom veoma loša.

Dugoročno praćenje bolesti

Više od godinu dana od početka pandemije, neke činjenice o COVID-19 infekciji znatno su jasnije, dodaje naš sagovornik. Zahvaljujući već velikom broju publikovanih radova u međunarodnim naučnim časopisima, kao i ličnim iskustvima lekara u radu sa pacijentima, i u svetu i u Srbiji je kvalitet lečenja značajno poboljšan u odnosu na početak pandemije. Ne treba, međutim, zaboraviti da još ne postoji lek koji dovodi do izlečenja COVID-19, već se oboleli uglavnom leče medikamentima koji treba da modifikuju imuni sistem i podrže organizam da se sam izbori sa infekcijom. Potreban je, dakle, veoma oprezan pristup lečenju akutne infekcije, ali je neophodno i dugoročno praćenje pacijenata nakon preležane bolesti, napominje dr Ilisić.

MEDICINA

Na osnovu novih naučnih saznanja, i jednogodišnjeg iskustva u lečenju pacijenata obolelih od COVID-19, ali i onih koji su preležali ovu bolest, kardiološki tim Bel Medic-a je koncipirao takozvane Post-COVID-19 pakete pregleda, za identifikovanje pacijenata  koji su pod rizikom za nastajanje komplikacija ove bolesti. Pregled obuhvata analize krvi, pregled kardiologa, ultrazvučni pregled srca, Holter EKG monitoring 24h, i ergometrijski test.
Optimalno vreme za pregled je nakon oporavka od bolesti, najranije 14 dana od nastanka prvih simptoma, ali nije kasno da se pregled  obavi u bilo kojoj fazi posle bolesti. Ovim pregledom se sa velikom verovatnoćom mogu identifikovati pacijenti koji zahtevaju posebnu pažnju i/ili terapiju, a posebno dugoročnu terapiju aspirinom, lekovima za zgrušavanje krvi, kortikosteroidima, antibioticima, lekovima za srce, ili bilo kojom drugom vrstom lekova. Uzimanje ovih lekova bez preporuke lekara ne samo da ne bi imalo efekta, već bi moglo da bude i opasno, ističe dr Ilisić.

MEDICINA

 

Gordana Tomljenović

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA