MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ: 13

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.

 

» Glavni naslovi

ISTRAŽIVANJA

Male sile svemirskih istraživanja: Izrael
O Planeti i dalje detal po detalj

Kada je, krajem januara 2003, u orbitu oko Zemlje poleteo svemirski šatl “Kolumbija”, međi članovima posade našao se i izraelski kosmonaut Ilan Ramon. Mnogi su tada prvi put mogli zaključiti da je i Izrael uključen u svemirska istraživanja. Posle dvanaest dana kruženja oko naše planete, prilikom spuštanja, letelica se raspala u gustim slojevima atmosfere a posada je stradala.

Raketa nosač
Raketa nosač "Šavit"

Istorija istraživanja svemira od strane izraelskih stručnjaka počinje dalekog 19. septembra 1988. godine, kada je lansiran prvi orbitalni satelit sopstvene proizvodnje “ofek 1”. Time je Izrael i zvanično ušao u ekskluzivni klub zemalja – Rusija, SAD, Indija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Japan – koje su tada bile u stanju da projektuju, naprave i lansiraju svoje satelite. “Ofek 1” lansiran je pomoću u domaćim okvirima projektovane i napravljene rakete nosača “šavit”.

Od tog vremena, naučnici ove zemlje daju sve veći doprinos razvoju svemirske tehnologije i istraživanjima naše planete koja se vrše iz orbite. Ovo se posebno odnosi na oblast razvoja laserskih komunikacija i medicinske eksperimente vezane za praćenje embrionalnog razvoja i procesa osteoporoze u uslovima u kojima nema gravitacije, na utvrđivanje područja izloženih ekološkim poremećajima, izradu geoloških mapa i istraživanja tla, posebno vegetacije i neplodnih terena. Osim Izraelske svemirske agencije (ISA), u navedene projekte uključene su brojne komercijalne kompanije, istraživački centri pri univerzitetima pa čak, na primer, i učenici škole «Ort Mockin», u Haifi, gde se vrše istraživanja promene sastava kristalnih vlakana u uslovima odsustva gravitacije.

Sateliti

Lansiranje ”ofeka 1» izvela je ISA, osnovana pet godina ranije sa ciljem da uskladi akademska istraživanja na polju razvoja elektronike, računara, optičkih komunikacija... Uspeh misije prvog satelita ohrabrio je Izraelce da pošalju u orbitu satelit “ofek 2”, aprila 1990. godine. Oba satelita slala su na Zemlju brojne podatke bitne za dalja istraživanja. Sateliti su se vratili u Zemljinu atsmosferu posle šest meseci leta. Naredni satelit lansiran je pet godina kasnije, opremljen usavršenom elektrooptičkom opremom za praćenja pojava na površini Zemlje. Ova uzlazna putanja kosmičkih poduhvata prekinuta je januara 1998. kada je propao pokušaj lansiranja “ofeka 4”, koji se pri poletanju zapalio i vratio izraelski svemirski program nekoliko godina unazad. Poslednji u seriji, “ofek 5” upućen je u orbitu maja 2002. Obilazeći Zemlju svakih sat i po, i danas šalje naučnicima snimke izuzetne jasnoće, pa čak i veoma malih objekata. Predviđeno je da njegova misija traje oko četiri godine. U međuvremenu radi se na projektu novog satelita.

Dodatak razvoju satelitskog programa je rad satelita EROS-A (Eros Remote Observation System), lansiranog iz Sibira, 5.decembra 2000. EROS-B lansiran je polovinom prošle godine.

Juna 1998. Izrael je poslao u svemir čudo minijaturizacije, satelit “tech sat 2” projektovan na Tehnionu (Israel Institute of Technology), u Haifi. Satelit je tek nešto veći od pola metra u prečniku i kruži oko Zemlje koristeći energiju Sunca. Snabdeven je minijaturnim kamerama, računarima i opremom koja se koristi za komunikacije, astronomska istraživanja i geološka osmatranja. Svakog dana, satelit snima Zemlju po dvanestak puta. Rad stanice na Zemlji, koja prima podatke i vrši analize, uglavnom je usmeren na utvrđivanje prisustva ozona u atmosferskom omotaču, što se vrši pomoću ultravioletnih senzora. Ovaj satelit je započet kao studentski projekat, pre dvadesetak godina. Ubrzo je prerastao u obiman satelitski program. Uporedo sa talasom useljavanja Jevreja naučnika iz nekadašnjeg Sovjetskog saveza projekat je počeo da dobija sadašnju formu. Time je Tehnion postao jedan od nekoliko univerziteta u svetu koji su izumeli, napravili i lansirali sopstveni satelit.

Međusatelitsko “dogovaranje”

Sateliti koji trenutno kruže oko naše planete komuniciraju među sobom radio-signalima, sa izvesnim odstupanjima u brzini i kvalitetu signala. Prema Natanu Kopeiki, vodećem stručnjaku za elektrooptička istraživanja na Ben Gurion univerzitetu, u pustinji Negev, uskoro bi se ta veza mogla značajno unaprediti uvođenjem uređaja za lasersku komunikaciju. Laseri troše manje energije, lakši su kao uređaji, mogu da se fokusiraju na izabranu malu tačku…

Zadatak naučnika sa pomenutog univerziteta je razvoj tehnike usmerenog međusatelitskog komuniciranja. Kopeika predviđa i skorašnje uspostavljanje mreže satelita za bolju komunikaciju na Zemlji – telefoni, internet, e-mail… Impuls bi se prenosio sa jednog na drugi satelit i tako sve dalje, čime bi bilo pokriveno bar pola planete, na koju bi se vraćao čist i kvalitetan signal.

Uporedo sa razvojem opreme, Izrael koristi svemir kao platformu za proučavanje živog sveta na Zemlji i promena sa kojima se taj svet suočava. Oktobra 1996, ISA i NASA potpisale se ugovor koji izraelskim naučnicima omogućava da budu integrisani u američki svemirski program, i to onaj deo koji se bavi upoznavanjem procesa embriogeneze i osteoporoze. Radi se i na projektu “svemirskih farmi” koje će snabdevati hranom buduće svemirske letelice.

Februara 2000. naučnici sa Ben Gurion univerziteta na posredan način učestvovali su u letu šatla “indejvor”. Između ostalog, posada je imala zadatak da utvrdi preciznu topografsku mapu određenih delova Zemljine površine. Podaci dobijeni tim putem danas se koriste u istraživanjima kretanja pustinjskog tla, pomeranja peščanih dina i prisustva podzemnih vodotokova. Pre Izraelaca pustinje gotovo da niko nije proučavao – što zbog nezainteresovanosti populacija koja u pustinjama živi, što zbog teškoća u izradi i postavljanju odgovarajućih radarskih uređaja za primanje signala sa satelita. Da bi to rešili, stručnjaci pomenutog univerziteta konstruisali su i postavili u pustinji Negev 13 aluminijumskih trostranih piramida. Ovaj sistem prijemnih stanica korišćen je i tokom leta šatla “indejvor” da bi se utvrdile koordinate za precizno izrađivanje mapa, prilikom pet preleta šatla iznad pomenutog prostora.

Izraelci su posebno zainteresovani za projekte kojima se utvrđuje koncentracija hlorofila u biljkama, zagađenje voda, degradacija atmosferskog omotača, ekologija mora, kretanje vetrova i drugih vazdušnih masa, povezanost vazduha i mora, koncentracija mineralnih sastojaka u određenim regijama… Već duže vreme radi se na izradi geološke i geomorfološke mape i uvrđivanju seizmičkih aktivnosti u dolini reke Jordan, na formiranju registra digitalnih snimaka sa satelita, studiji o pokrivenosti tla vegetacijom, utvrđivanju saliniteta tla, merenju međusobnih uticaja oblaka punih aerosola i procesa oslobađanja kiša, proučavanju geomorfologije Marsa i Venere, utvrđivanju kvaliteta vode u Galilejskom jezeru i Sredozemnom moru…

Međuplanetarna istraživanja

Izraelski stručnjaci rade i na novoj vrsti nuklearnog goriva za svemirske letelice. To gorivo trebalo bi da napr. višestruko skrati put od Zemlje do Marsa. “Odavno je poznato da ukoliko je pogonski reaktor letelice lakši, putovanje je znatno brže”, navodi prof. Jigal Ronen, stručnjak za nuklearni inženjering. Ronen je ispitivao načine i vrste punjenja pogonskog goriva. Ispitivanja je usmerio na proces nuklearne fisije goriva poznatog pod imenom americium-242, u kojem ima samo 1% uranijuma, odnosno plutonijuma. Ispitivanja su pokazala da ovo gorivo odlaže fisiju, pri čemu velika energija produkata fisije može biti iskorišćena za pogon letelice. Još uvek ima puno prepreka za početak korišćenja ovog goriva. Problemi su: veličina reaktora, kako smanjiti zagrevanja i obezbediti sigurnost letelice i posade, visoka cena proizvodnje...

Jedan projekat posebno je zaokupio pažnju izraelskih naučnika –sistem teleskopa “tauvex”. Proizveden je da bi snimao promene ultravioletnih zračenja i slao podatke o džinovskim zvezdama koje emituju jaka ultravioletna zračenja na osnovu kojih se može izučavati nastanak zvezda i evolucija galaksija. Ovim sklopom teleskopa vršiće se osmatranja zvezdane pozadine, osmatranja pojedinih galaksija i galaktičkih grupa koje nije moguće Hablovim teleskopom zbog ograničenog polja posmatranja. Glavni deo “tauvex-a” je minijaturni teleksop velikih mogućnosti a biće lansiran zajedno sa komercijalnim satelitom “David”.

Projekat nazvan “šelošat” radi se zajedno sa Holandskom svemirskom agencijom. Zadatak je da se ispitaju mogućnosti novih sistema rezervoara za gorivo. Biće lansiran sa jednim od američkih šatlova a po svemiru će putovati pogonskim sistemom izrađenim u Izraelu.

Na snazi je i sporazum ISA – NASA i izraelske meteorološke službe o tome da se u Izraelu postavi centar TRMM (Tropical Rainfall Measuring Mission) koji će se baviti merenjima tropskih i subtropskih kiša, a koristiće se i za određivanje vremenske prognoze, proučavanje vetova, okeanskih strujanja, nastajanja poplava i suša... Ovome treba dodati i zajednički projekat ISA i Survey of Israel - postavljanje GPS ( Global Positioned System) infrastrukture koja će se koristiti za geodetska i geofizička istraživanja u zemlji.

Ne manje važno je i da su ISA i NASA osnovale Bliskoistočni arhiv podataka, koji ima za cilj da se stvori centar za razmenu podataka između istraživačkih centara i zainteresovanih institucija, a sve u cilju daljeg i obuhvatnijeg istraživanja svemira.

A.G.

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA