MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 114 | NEURONAUKE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 114
Planeta Br 114
Godina XX
Novembar - Decembar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov.2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 114 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

TEMA BROJA

Gordana Tomljenović
Ilustracije: Originalne mikrografije iz arhive dr Ivane Bjelobabe

NEURONAUKE

Sinergizam prirodne i veštačke inteligencije

Neuronauka i veštačka inteligencija uporedno se razvijaju i međusobno podstiču. Neuronauka je dala osnove za razvoj mašinskog učenja, a sad veštačka inteligencija daje snažan zamah razvoju (neuro)nauke. O njihovom sinergijskom odnosu i temama koje danas okupiraju istraživače mozga u svetu i kod nas, za “Planetu” govori dr Ivana Bjelobaba, potpredsednica Društva za neuronauke Srbije i naučni savetnik Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” Univerziteta u Beogradu, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju

Tekst

NIKOLA TESLA

Vladimir Jelenković

Prvi poslovi u Evropi

Od Praga i Pariza do…

Pun ambicioznih zamisli, posle prvih stručnih iskustava stečenih u Centralnom telegrafskom zavodu mađarske vlade, a potom i u prvoj Telefonskoj centrali u Budumpešti, Nikola Tesla prelazi u Pariz i započinje rad u Edisonovoj kontinentalnoj kompaniji. Posao će ga potom odvesti u Strazbur, gde će konstruisati svoj prvi indukcioni motor na naizmeničnu struju, zasnovan na njegovom ingenioznom otkriću obrtnog magnetnog polja

Tekst

SUMMARY

Planeta No 114
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

NEURONAUKE

Istraživanje mozga - oko 100 milijardi njegovih neurona, od kojih svaki ima još oko 1000 konekcija sa drugim nervnim ćelijama - poredi se sa istraživanjem svemira. Razotkrivanje bioloških osnova sposobnosti mozga da uči, da pamti, da opaža, da oblikuje ponašanje i svest ljudske jedinke, kao i da obavlja različite senzorne, motorne i kognitivne zadatke, nobelovac Erik Kandel nazvao je „epskim izazovom” za biološke nauke. Univerzumom koji čini nervni sistem sa mozgom u centru, bavi se, zapravo, niz (neuro)nauka, od (neuro) fiziologije, (neuro)anatomije i ćelijske i molekularne biologije, pa preko (neuro)fizike, (neuro)hemije i matematike, do statistike i kompjuterskih nauka…Savremena, multidisiplinarna neuronauka se, u poslednjih pola veka, vrlo dinamično razvija ali će, kako se očekuje, tek u narednim decenijama realizovati svoje velike potencijale, pre svega u medicini i unapređivanju raznolikih mogućnosti ljudskog društva.

TEMA BROJA

G. Tomljenović

NEURONAUKE

Tajne mozga, čoveka i mašine

Multidisiplinarna mlada (neuro)nauka se, u poslednjih pola veka, vrlo dinamično razvija, ali se očekuje da će tek u narednim decenijama realizovati voje ogromne potencijale, pre svega u medicini i unapređivanju raznih mogućnosti ljudskog društva.

Tekst

TEMA BROJA

D. Marić

NEURONAUKE

Neuronska osnova kolektivnog ponašanja

Dok šetate komšilukom ili putujete na posao, u vašem hipokampusu se aktiviraju neuroni zaduženi za prepoznavanje mesta, koji vam pokazuju gde se nalazite. Naučnici su nedavno otkrili da „neuroni za mesto“ u hipokampusu slepih miševa, osim što im omogućavaju da se snađu dok lete kroz prostor, pomažu im i da se kreću kroz kolektivno društveno okruženje.

Tekst

MARS

Ivan Krеmеr

Bogatstva Crvene planete

Čeka se dolazak ljudi

Nakon povratka ljudi na Mesec i uspostave trajnog ljudskog prisustva, u decenijama pred nama, naredna destinacija za slanje ljudske posade i naknadno naseljavanje je Mars. U kontekstu održivog razvoja, energetske tranzicije i ekološki prihvatljive industrijske proizvodnje, mnogo se piše i proučava o eksploataciji resursa van Zemlje, odnosno o svemirskom rudarenju. Pri tome, najviše pažnje se poklanja Mesecu, jer je on Zemljin satelit i jedino nebesko telo na koji je, osim Zemlje, ljudska noga ikada kročila, kao i asteroidima jer su oni najbogatiji nama potrebnim resursima. Takođe, Mesec i asteroidi, posebno oni bliski Zemlji, jedini su čija je eksploatacija, uz vraćanje resursa na Zemlju, trenutno teorijski izvodljiva i isplativa.

Tekst

POSETE IZ VASIONE

Jelena Marjanović

Interstelarne sferule profesora Loba

Magnetne sanke za daleki svemir

Da li se sećate neobične svemirske stene duguljastog oblika i još neobičnijeg imena Oumuamua? Godine 2017. prozviždala je kroz Sunčev sistem ogromnom brzinom i otišla svojim putem. Nije za sobom ostavila trag kao što bi se očekivalo od jedne komete, ali je podigla veliku prašinu među astronomima i podgrejala nade mnogih tragača za vanzemaljcima. Kretala se prevelikom brzinom, veoma ekscentričnom putanjom i bilo je jasno da je gravitacija našeg sunca neće zaustaviti. Ni jedan objekat iz Sunčevog sistema ne bi mogao da dostigne tako veliku brzinu prirodnim putem, makar kakvu gravitacionu praćku koristio. Brzina i putanja su presudile: u pitanju je objekat koji ne pripada našem solarnom sistemu, doleteo je iz daleka i nastavio je dalje kroz svemirsko prostranstvo. Glasnik iz daleke prošlosti, kako u prevodu sa havajskog jezika glasi njegovo ime (otkrila ga je Havajska opservatorija). Bilo je to prvi put da je detektovan intestelarni objekat..

Tekst

ORNITOLOGIJA

I.J.P.

Gde su nestale ptice?

Ni ostrva nisu pomogla

Ako se postavi pitanje: ko stoji iza nestanka više stotina vrsta ptica u poslednjih 50 hiljada godina, ne treba dugo tragati za odgovorom. Krivac je čovek. Naime, najnovije istraživanje stručnjaka Univerziteta Vajcman, u Izraelu, upućuje na to da se, u periodu od pre 20 do 50 hiljada godina, veliki broj ptica suočio s istrebljenjem, za šta je krivac u najvećem broju slučajeva ljudska vrsta. Drugim rečima, čovek je prouzrokovao nestanak deset do dvadeset procenata ptičjih vrsta.

Tekst

KLIMATSKE PROMENE

Prof. dr Branimir Grgur

Istina ili zabluda?

Klima-uređaj naše planete

Funkcionisanje današnje civilizacije je nezamislivo bez potrošnje ogromnih količina različitih vidova energije. Do skoro, osnovni vid dobijanja energije bio je baziran na upotrebi neobnovljivih, fosilnih izvora(ugalj, nafta i prirodni gas). Zbog njihove ograničene količine i posledica po Zemljin ekosistem do kojih njihova upotreba dovodi, teži se primeni i nekih drugih, alternativnih vidova energije. Danas, praktično nijedan politički skup ne prolazi a da se ne pomene reč „dekarbonizacija“, pod čime se uobičajeno smatra smanjenje ili potpuni prestanak upotrebe fosilnih goriva i emisije ugljen-dioksida. To je, međutim, samo jedan od mnogobrojnih faktora koji dovode do globalnog zagrevanja.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 114

 

ČASOPIS PLANETA Br 114

 SARADNICI NA BROJU

Katarina Bogičević, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Ilja Slani, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Ivan Kremer, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Birograf", Atanasija Pulje 22, 11080 Zemun 011/307-50-55

 

Sledeći broj izlazi 1. januara 2024.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 114
Planeta Br 114
Godina XX
Novembar - Decembar 2023.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2023 PLANETA